EKONOMSKI savjet udruge Glas poduzetnika predvođen Vukom Vukovićem napravio je pregled uspješnih i neuspješnih reakcija na prirodne katastrofe diljem svijeta, objavio je Glas poduzetnika.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

"Upravo na temelju istraživanja takvih iskustava, predlažu skup mjera za ekonomsku revitalizaciju područja Sisačko-moslavačke županije. Udruga Glas poduzetnika već gotovo dva tjedna ističe da nije potrebno obnoviti samo domove, već je potrebno pokrenuti i revitalizaciju cijelog područja kako bismo spriječili da ljudi napuste Petrinju, Sisak i Glinu. Cilj je ponuditi perspektivu, radna mjesta i određenu sigurnost kako bi ljudi željeli ostati na području Sisačko-moslavačke županije.

Uništeni životi, zaustavljena ekonomska aktivnost

Potres koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju, osim što je uništio imovinu i uzeo ljudske živote, zaustavio je poduzetničku i ekonomsku aktivnost. Proizvodne i poljoprivrede hale, poslovni prostori, oprema i mehanizacija su uništeni ili oštećeni. Od dvije tisuće obrtnika, njih 825 pretrpjelo je značajne štete. Nadalje, stradalo je 700 trgovačkih društava i više od 3000 OPG-ova. Posljedice potresa mogle bi onemogućiti rast i razvoj ove regije, kao i uzrokovati značajnu depopulaciju stanovništva.

“Vrijeme je promišljanja i ekonomske revitalizacije navedenog područja uz jasne i konkretne planove, jer je sama obnova objekata i infrastrukture jednostavno nedovoljna, ako će se nastaviti iseljavanje iz tog kraja. Zato UGP nudi svoj koncept! Nužno je promijeniti trendove što prije te omogućiti tvrtkama benefite kako bi ondje pokretali svoje poslove i zapošljavali!“ rekao je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.

Prijedlozi Glasa poduzetnika

Ekonomski savjet UGP-a upravo iz tog razloga predlaže nekoliko rješenja koja bi omogućila oporavak regije te spriječila depopulaciju stanovništva:

Limitirati ulogu središnje države na brzo odobravanje i osiguravanje resursa potrebnih za obnovu (materijalna građevinska sredstva i izvori financiranja) te na odluke o oslobađanju poreznih, parafiskalnih i regulatornih tereta za potresom pogođene zone.

Potrebna je brza reakcija države u osiguranju sredstava za obnovu kućanstava, infrastrukture i poslovnih objekata. Iako Hrvatska nema fondove iz kojih bi se financirala brza obnova, ima prednost korištenja EU sredstva solidarnosti upravo u tu svrhu. Uz sredstva iz rebalansiranog proračuna, od središnje države očekujemo da što prije povuče EU sredstva za pomoć iz čega bi se financirala ili sufinancirala obnova.

Poticati angažiranje domaćih poduzetnika u obnovi, prvenstveno s potresom pogođenog područja, čime se povećava ekonomska aktivnost, stimulira zapošljavanje i demografska obnova na tom području.

Uključiti lokalnu zajednicu (lokalnu vlast, poduzetnike i građane na razini pojedinačnih sela te gradskih naselja) u donošenje odluka o redistribuciji sredstava za revitalizaciju.

Uključiti medije i širu javnost u proces kroz praćenje svih troškova obnove putem aplikacija koje prikazuju transparentno trošenje sredstava za obnovu. Vršiti stalni medijski pritisak na aktere obnove da svi računi budu dostupni javnosti.

Pristup obnovi

Predlažemo pristup obnovi kroz dva paralelna procesa koji jedan drugog osnažuju:

(1) Obnova privatnih kuća, zgrada i infrastrukture na potpuno transparentan način, gdje će javnosti biti dostupan detaljan uvid u potrošnju za svaki objekt pojedinačno, uključujući i troškovnike građevinskih tvrtki koje budu radile obnove. Središnja država ovdje nudi potpuno financiranje građevinskog materijala, sufinanciranje energetske obnove i beskamatne zajmove, no pritom se odluke o alokaciji donose decentralizirano.

(2) Poticanje poduzetničke aktivnosti na stradalom području kroz niz ekonomskih politika s ciljem povećanja konkurentnosti i jačanja gospodarske aktivnosti na stradalom području. Konkretno, predlažemo sljedeće: (i) u periodu od 5 godina oslobađanje poreza na dohodak, prirez i doprinosa za sve zaposlene; (ii) u periodu od 10 godina nulta stopa poreza na dobit; (iii) izuzeće od plaćanja svih parafiskalnih nameta za ovo područje i za građane i za poduzeća, na period od 10 godina; (iv) rasterećenje regulatornih procesa otvaranja i zatvaranja tvrtke te ishođenja uporabnih i građevinskih dozvola bez naknade uz hitan proces. Navedene mjere vrijede za sve postojeće tvrtke na navedenom području, ali i za svaku novu tvrtku koja odluči pokrenuti poslovanje u ovoj regiji.

"Ovakvim setom poreznih i ekonomskih politika želimo privući nove tvrtke i poslovne pothvate te potaknuti poduzetničku aktivnost. Osim toga, smatramo da bi, ako se prihvate i provedu ovakve mjere, Sisačko-moslavačka županija postala primjer kako se uspješno ekonomski revitalizira područje pogođeno prirodnom katastrofom", rekao je Vuk Vuković, voditelj Ekonomskog savjeta udruge Glas poduzetnika.

Smatramo da će navedene mjere omogućiti brži oporavak Sisačko-moslavačke županije, kao i oporavak svih onih koji su bili pogođeni potresom. Kako se ne bi ponovila obnova od prije 30 godina, nužno je obnovu i revitalizaciju napraviti prema uputama stručnjaka. Naime, posljednja obnova Sisačko-moslavačke županije koja je uzrokovala mnogobrojne tragedije, pokazuje da se ne možemo osloniti na to da će država učiniti sve u svojoj moći kako bi napravila kvalitetan posao", objavili su.