Glasači na Balkanu uporno biraju vlade koje, navodno, ne vole

Glasači na Balkanu uporno biraju vlade koje, navodno, ne vole

Foto: Srdjan Ilic/PIXSELL

NEDAVNO održani lokalni izbori u Beogradu potvrđuju tezu da ljudi na Balkanu uvijek najviše "vole" one koji su na vlasti. U stvarnosti, glasači jednostavno ne vide realne alternative, piše Vesko Garčević za Balkan Insight. U nastavku donosimo najbitnije dijelove njegova komentara.

"Građani Balkana ne vole svoje vlade – no uvijek glasaju za one koji su na vlasti. Ne vjeruju im, no nemaju poštovanja za opoziciju. Radi se o kroničnom nedostatku optimizma koji traje već desetljećima.

Kada jednom dođu na vlast, balkanske političke elite ondje ostaju zauvijek. No, taj politički fenomen nije izmišljen na Balkanu niti je ograničen na regiju.

Tako je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker obnašao dužnost luksemburškog premijera od 1995. do 2013. godine te ministra financija od 1989. do 2005. godine. Nakon što je politički poražen kod kuće, novi posao pružio mu je EU.

Ukratko, Juncker odluke donosi već 28 godina zaredom. Međutim, Luksemburg i Junckera teško je usporediti s državama poznatim po nedostatku demokratske tradicije, siromašnoj kulturi dijaloga, korupciji, partitokraciji, političkoj diskriminaciji i sputanosti medija kakve nalazimo u regiji".

Politički sajam taština

"Srpski predsjednik Aleksandar Vučić izbore za beogradsku gradsku skupštinu prozvao je "festivalom demokracije" zbog sudjelovanja čak 24 stranke ili izborne liste. Međutim, sve je ostalo po starom.

Nešto slično nas čeka i na predstojećim predsjedničkim izborima u Crnoj Gori. Iako vladajući socijaldemokrati gube na popularnosti, opozicija nije sposobna pronaći formulu za uspjeh.

Popis predsjedničkih kandidata u međuvremenu i dalje raste, pa će tamošnji "sajam taština" biti još šareniji od onog u Beogradu".

Siva realnost

"Kosovo se teško nosi s konceptom tranzicijske pravde i vlastitom prošlošću, a ništa bolja nije ni Hrvatska.

Tako je Vijeće za suočavanje s prošlošću nedavno prihvatilo prijedloge amandmana koji će ratnim veteranima omogućiti "izvanrednu" upotrebu ustaškog slogana "Za dom spremni".

Problema s prošlošću ima i Srbija, čiji je ministar obrane donedavno predlagao sporazum o podijeli Kosova kako bi se Srbiji napokon otvorio put u EU.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
BiH se nalazi u jednoj od najvećih kriza od osamostaljenja. Sarajevo je u strahu od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğan povuklo odluku o dodijeli titule počasnog građanina nobelovcu Orhanu Pamuku, poznatom po političkom aktivizmu protiv Erdoğana.

Alarmantne vijesti dolaze i iz Republike Srpske, koja je nedavno pribavila preko 1700 puški, a očekuje isporuku još 2500 komada. Postavlja se pitanje, od koga se žele zaštititi Srbi u BiH?"

Sizifov posao

"Zemlje Balkana guraju svoje kamenje, "demokratske reforme", uz planinu u nadi da se one neće otkotrljati nizbrdo. Jedina svijetla točka trenutno je nova makedonska vlada, koja se trudi zemlju vratiti natrag na put za Bruxelles.

Što se drugih zemalja regije tiče, osim neprofitnog sektora i nekolicine nedovoljno cijenjenih političara, oporba se od vladajućih ni po čemu znatno ne razlikuje.

Balkanska oporba je fragmentirana, neorganizirana i bez vizije. Vode je lideri koji su opsjednuti samoreklamiranjem. Kao takva, ta je oporba osuđena na propast.

Opsjednutost prošlošću i idejom nacionalne osvete nije dobar pokretač demokratske promjene. Zagovaranje slobode medija i kritika korupcije, a istovremeno postavljanje Putinove Rusije kao uzora je, u najmanju ruku, groteskno".

Regija gubi razočaranu mladež


"Politički vakuum na balkanskoj ekstremnoj desnici ispunjavaju vjerski vođe sa svojim ultrakonzervativnim, nacionalističkim ideologijama. Nije ni čudo da oni koji traže promjenu na Balkanu već običajno ne glasaju. Radi se o milijunima mladih, obrazovanih i razočaranih ljudi, koji u potrazi za boljim životom odlaze negdje drugdje.

Oni su neiskorišteni potencijal našeg društva, no politički vođe u regiji ne znaju kako im pristupiti, jer oni nisu nalik prosječnim glasačima.

Trenutno nijedna politička sila u regiji nema sposobnost artikulirati svoje interese i preobraziti ih u političku akciju koja će dovesti do promjene.

Kada dođe famozna 2025. godina, ako "godina pristupa EU-u" ikada dođe, mnogi od tih ljudi neće više ni živjeti ovdje", zaključuje Garčević za Balkan Insight.

Vesko Garčević je bivši crnogorski veleposlanik u NATO, OSCE i druge međunarodne organizacije. Trenutno je profesor na Školi za globalne studije Frederick S. Pardee na Bostonskom sveučilištu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara