U PROTEKLIH deset godina je po jedan zeleni aktivist bio ubijen svaka dva dana, što iznosi više od 1700 ljudi koji su životom platili pokušaje da spriječe rudarenje, bušenje nafte ili krčenje šuma, pokazuje nova studija koju je objavio Global Witness.

U deset godina najveći broj ubojstava boraca za zaštitu okoliša dogodio se u Brazilu i Kolumbiji, a autori studije ističu da brojke ne pokazuju stvarne razmjere nasilja.

Ranije ove godine ubijeni su britanski novinar Dom Phillips i lokalni stručnjak Bruno Pereira, što je bacilo novo svjetlo na bezakonje u nekim dijelovima Amazonije. 

U posljednjem izvješću Global Witnessa upravo je Latinska Amerika područje s najviše smrtonosnih napada na borce za zaštitu okoliša. Prema toj studiji, 68 posto svih ubojstava zelenih aktivista dogodilo se na tom kontinentu, a najviše u Brazilu, Kolumbiji, Meksiku i Hondurasu. 

"Raste pritisak na prirodne resurse u svijetu"

Mnogi ubijeni aktivisti su domoroci uključeni u borbu protiv velikih kompanija kako bi spriječili eksploataciju svoje zemlje od vlasnika rudnika, bušenje nafte i krčenje šume radi širenja poljoprivrednog zemljišta ili gradnje hidroelektrana. 

Znanstvenici strahuju da će borci za okoliš biti još ugroženiji danas kada je svijet suočen s energetskom krizom kao posljedicom rata u Ukrajini. U 2021. godini ubijeno je 200 aktivista, odnosno njih četiri svakog tjedna. 

"Raste pritisak na prirodne resurse u svijetu, a najveća bitka vodi se u Amazoniji u Brazilu", kaže Shruti Suresh iz Global Witnessa te ističe da "se 85 posto takvih ubojstava u Brazilu dogodilo upravo u toj regiji".

"U ratu za zemlju koja je nepravedno raspodijeljena, ljudi se bore da zaštite svoju zemlju protiv onih koji žele više i više za eksploataciju resursa i u tom ratu i žrtve su domorodačke zajednice, lokalne zajednice, njihovi prosvjedi i njihovi glasovi se guše".

Kolumbijski borac za ljudska prava Oscar Sampayo izgubio je tri svoja prijatelja 2021. Ubijeni su jer su prosvjedovali protiv frakiranja nafte u regiji Magdalena Medio, zbog pogubnih posljedica na lokalnu zajednicu i okoliš.

Stanje se pogoršava

Posljedice rata u Ukrajini sada se osjećaju čak i u Kolumbiji jer "kako se ugljen, nafta i plin više ne kupuju od Rusa, eksploatacija se sada povećava na jugu, posebno u zemljama kao što je Kolumbija i bez obzira na to što to donosi kršenja ljudskih prava", kaže Sampayo za BBC News.

Novo političko vodstvo u Kolumbiji obećalo je biti ekološki svjesno, ali nasilje prema zelenim aktivistima povećava se, navodi Sampayo, koji ne kani odustati unatoč smrti svojih prijatelja i napadima koje je i sam doživio. 

Global Witness upozorava da se posljednjih godina stanje pogoršava umjesto da kreće nabolje. 

S porastom klimatskih kriza i kriza bioraznolikosti raste i broj autoritarnih vlada i posljedično tome raste broj ubojstava od 2018. godine. 

Ulogu igraju i drugi faktori, a jedan je uključenje kriminalnih i narkokartela koji ubijaju borce za zaštitu okoliša.

U 2021. u Meksiku bila su 54 ubojstva zelenih aktivista, što je 30 više nego 2020. Borci za okoliš ubijani su zbog protivljenja ilegalnim rudnicima i narkokartelima. 

Tragična 2021. 

Svakog tjedna u svijetu ubijene su gotovo četiri osobe uključene u borbu za zaštitu okoliša. 

Porast ubojstava potvrđen je u Brazilu i Indiji, a pad u Kolumbiji i Filipinima u prošloj godini.

Na afričkom kontinentu najviše ubojstava zelenih aktivista potvrđeno je u Demokratskoj Republici Kongo. Osam od deset takvih ubojstava dogodilo se u nacionalnom parku Virunga, a riječ je uglavnom o rendžerima. 

U Nikaragvi kriminalne skupine ubile su 15 aktivista u sustavnoj kampanji protiv naroda Miskitu i Mayangna.

Tračak nade na obzoru

Unatoč tim crnim brojkama, pomaka ima. U Hondurasu je bivši direktor iz energetskog sektora osuđen na 22 godine zatvora zbog ubojstva aktivistice Berte Caceres 2016. 

Nešto optimizma ulijeva i Sporazum Escazu koji je stupio na snagu 2021., a riječ je o prvom sporazumu koji uređuje pitanja okoliša i ljudskih prava. 

Potpisom tog sporazuma zemlje se obvezuju sprječavati i istražiti napade na borce za zaštitu okoliša. Neke zemlje, poput Meksika, potpisale su Sporazum Escazu, no Brazil i Kolumbija to tek trebaju učiniti.  

Borci planiraju natjerati Europsku uniju da zakonom obveže tvrtke da budu odgovorne za ljudska prava u proizvodnom lancu.

"Takve odluke mijenjaju pravila igre i mogle bi pozitivno djelovati na zaštitu zelenih aktivista", ocjenjuje Shruti Suresh pa zaključuje: "To su sigurno znaci nade i optimizma, no put je i dalje težak i opasan."