EUROPSKA vojna potrošnja prošle je godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu, rasla rekordnom brzinom dosegnuvši cifru neviđenu od Hladnog rata, izvijestili su danas istraživači globalne sigurnosti. Zbog porasta trošenja na vojsku u Europi globalni vojni izdaci dosegli su osmi uzastopni rekord popevši se na 2.04 bilijuna eura, ili 2.2 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI).

"Ovo je potaknuto ratom u Ukrajini, koji povećava potrošnju europskog proračuna, ali i neriješenim i sve gorim napetostima u istočnoj Aziji između SAD-a i Kine", rekao je za AFP istraživač Nan Tian, jedan od koautora studije.

"Stvarna potrošnja veća"

Države Europe prošle su godine potrošile 13 posto više na svoje vojske nego u 2021. godini. Ta brojka ne uzima u obzir oštre stope inflacije, što znači da je stvarna potrošnja bila čak i veća, rekao je trust mozgova.

Ovo je najsnažniji porast u više od 30 godina i povratak na razinu potrošnje iz 1989. godine, kada je pao Berlinski zid. "U Europi je na najvišoj razini od kraja Hladnog rata", rekao je Tian.

Sama Ukrajina povećala je svoju potrošnju sedam puta na 44 milijarde dolara ili trećinu svog BDP-a. Zemlja je dodatno imala koristi od milijardi dolara donacija oružja iz inozemstva, primijetio je SIPRI. U isto vrijeme, ruska potrošnja porasla je za 9.2 posto. "Bez obzira na dvije zaraćene nacije, europska potrošnja i dalje se prilično povećala", rekao je Tian.

Kina predvodila porast potrošnje

Potrošnja u Europi, koja je 2022. iznosila ukupno 480 milijardi dolara, već je porasla za trećinu u prošlom desetljeću, a očekuje se da će se taj trend nastaviti ubrzavati tijekom sljedećeg desetljeća. Kontinent bi "potencijalno" mogao nekoliko godina vidjeti razine rasta slične 2022., rekao je Tian.

Nakon naglog pada u 1990-ima, globalni vojni izdaci su u porastu od 2000-ih. Porast je isprva bio rezultat golemih ulaganja Kine u njezinu vojsku, nakon čega su uslijedile obnovljene napetosti s Rusijom nakon aneksije Krima 2014.

SAD čini skoro 40 posto

Samo je SAD činio 39 posto globalnih vojnih izdataka. Zajedno s Kinom, koja je na drugom mjestu s 13 posto, činio je više od polovine svjetske vojne potrošnje. Sljedeći u nizu daleko su zaostajali, s Rusijom s 3.9 posto, Indijom s 3.6 posto i Saudijskom Arabijom s 3.3 posto.

"Kina je sve više ulagala u svoje pomorske snage kao način da proširi svoj doseg do Tajvana, naravno, dalje od Južnog kineskog mora", rekao je Tian. Japan, kao i Indonezija, Malezija, Vijetnam i Australija, slijedio je taj trend.

Britanija najveći potrošač u Europi

Britanija je najveći potrošač u Europi, na šestom mjestu, i na nju otpada 3.1 posto globalnih vojnih troškova. Zatim slijede Njemačka s 2.5 posto i Francuska s 2.4 posto, a te brojke uključuju donacije Ukrajini. Britanija, drugi najveći donator Ukrajine iza Sjedinjenih Država, "troši više od Francuske i Njemačke, a također je dala više vojne pomoći od Francuske i Njemačke", rekao je Tian.

Zemlje poput Poljske, Nizozemske i Švedske bile su među europskim zemljama koje su najviše povećale svoja vojna ulaganja tijekom prošlog desetljeća. Moderno i skupo oružje također objašnjava neka povećanja potrošnje, kao u slučaju Finske koja je prošle godine kupila 64 američka borbena zrakoplova F-35.