IZA HRVATSKOG sabora plodna je godina: radio je više nego protekle dvije te je napravio prve korake za obnovu potresima oštećene zgrade. Saborsku su oporbu u 2021. pogodili tektonski poremećaji, a većina je, iako tanka, ostala stabilna i dobila zastupnika više.

Unatoč pandemiji i ograničenjima, sabor je radio više nego dvije prethodne godine i donio stotinjak akata.

"Zasjedali smo 117 dana, osam više nego 2019., koja nije bila pandemijska, zastupnici su se za riječ javili više od 18 tisuća puta", pohvalio se predsjednik sabora Gordan Jandroković.

Državni proračun za 2022., rebalans ovogodišnjeg, izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakona o obnovi, novi zakoni o sprječavanju sukoba interesa, o proračunu, o obrazovanju odraslih, o autorskom pravu, o elektroničkim medijima, prvo čitanje zakona o referendumu, 'saslušanje' glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek, upućivanje pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u nekoliko mirovnih misija i operacija, kadrovske odluka, dio su posla koji je sabor odradio.

Prvi koraci za obnovu potresom oštećene zgrade

Zagrebački i petrinjski potresi dobro su uzdrmali i oštetili saborsku zgradu te ostavili vidljive posljedice na njenim hodnicima i uredima.

Sabor se prijavio za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) namijenjenih obnovi kulturne baštine i sredstva su mu odobrena. Riječ je o bespovratnih 87.6 milijuna kuna, a služit će za konstrukcijsku obnovu zgrade.

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) 2021.-2026. predviđeno je da se cjelovita obnova, uključujući i povećanje energetske učinkovitosti, financira potporom iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility).

Točan datum početka obnove nije poznat, no zna se da su u prvoj polovini godine raspisani pozivi za geodetsku snimku postojećeg stanja zgrade te stanja instalacija.

Saborska većina odbila sve oporbene inicijative

Saborska većina redom je odbijala inicijative oporbe. Odbila je tako osnovati istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo moguće nepravilnosti i nezakonitosti u poslijeratnoj obnovi, kao i interpelaciju o radu vlade vezano uz način dodjele i raspolaganje sredstvima EU fondova u projektu Slavonija, Baranja i Srijem.

Istu je sudbinu doživjela i oporbena inicijativa o opozivu ministra financija Zdravka Marića koju je pokrenula nezavisna Karolina Vidović Krišto, kao i inicijativa o opozivu ministra zdravstva Vilija Beroša koju je pokrenuo Klub SDP-a.

Oporbeni Vinko Grgić prvi je zastupnik koji je ostao bez imuniteta na zahtjev Ureda europskog javnog tužitelja. Bivši SDP-ovac osumnjičen je da je počinio kaznena djela primanja mita te zlouporabe položaja i ovlasti, kojima je prouzročena šteta Europskim strukturnim i investicijskim fondovima.

„Hreljtončići“ i tektonski poremećaji u oporbi

Tanku, ali stabilnu saborsku većinu pojačao je oporbeni Silvano Hrelja (HSU), pa sada broji 77 'ruku'.

Prelazak koalicijskog partnera vladajućima nije dobro 'sjeo' predsjedniku SDP-a Peđi Grbinu koji je ustvrdio kako sada, umjesto 'žetončića' imamo 'hreljtončiće'.

U oporbi, Klub Socijaldemokrata postao je najbrojniji nakon što se Klub SDP-a podijelio zbog neslaganja s politikom vodstva stranke, na SDP-ov sa 14 članova i novi Klub socijaldemokrata sa 18 članova.

Slijedom toga, Davorko Vidović iz Kluba SD, izabran je za novog potpredsjednika sabora umjesto Miroslava Škore, bivšeg predsjednika i utemeljitelja Domovinskog pokreta (DP) koji se ljetos s puno gorčine razišao sa strankom pa sa sestrom Vesnom Vučemilović završio u Klubu Hrvatskih suverenista koji je pak smijenio svog predsjednika Hrvoja Zekanovića nakon istupa o cijepljenju.

Katarina Peović iz Radničke fronte (RF) razišla se s platformom Možemo, izbačena je iz Kluba zeleno-lijevog bloka pa se pridružila Klubu HSS-a i RF iz kojeg je ispao Hrelja.

Sabor je zaključio godinu s 15 saborskih klubova zastupnika.

'Mostovci' najaktivniji, obračun unutar oporbe

Zastupnici Mosta bili su najaktivnija oporba u 2021., podnijeli su najviše amandmana, od troje najaktivnijih zastupnika, dvoje je njihovih, Marija Selak Raspudić i Miro Bulj. Na njihovu je inicijativu 'saslušavana' Hrvoj Šipek, pošlo im je za rukom ujediniti oporbu u protivljenju da se Robert Šveb izabere za glavnog ravnatelja HRT-a, ali i posvađati se s njom kod izglasavanja zakona kojim se uvelo novčano kažnjavanje odgovornih osoba u javnopravnim tijelima koje ne poštuju obvezu predočenja covid-potvrda.

Grbinu, koji ih je prozvao „parazitima“, 'mostovci' su uzvratili da je kukavica, Sandri Benčić (Možemo) koja im je poručila da su jedan od dva ekstrema (drugi je HDZ) poručili su da su zastupnici njene stranke „političke kukavice i HDZ u starkama”, a nisu ostali dužni ni Miloradu Pupovcu (SDSS) koji ih je prozvao da su „šegrti smrti”. „Mene ne zanimaju HDZ-ovi šegrti koji parazitiraju na epidemiji”, rekao mu je Božo Petrov, na što mu je Pupovac uzvratio „vi niste šegrti ni ovoga ni onoga, nego šegrti smrti”.

Sve je kulminiralo dolaskom Nine Raspudića i Bulja do Grbinove klupe, što su mnogi iščitali kao korak do fizičkog obračuna.

Podjele unutar oporbe komentirao je i predsjednik sabora.

„Ne pamtim toliko podjela i na lijevoj i na desnoj strani oporbe, mnogo je i osobnih sukoba i netrpeljivosti, kao da su prvu godinu i pol iskoristili da se međusobno obračunaju i raščiste neke i stare račune, manje su fokusirani na ozbiljan oporbeni rad u saboru i pokušaj da korigiraju vladine politike, a to se najbolje vidjelo posljednjeg radnog dana kada je došlo do obračuna oporbe“, izjavio je Jandroković.

Izbor predsjednika Vrhovnog suda

Sabor je u listopadu za predsjednika Vrhovnog suda izabrao Radovana Dobronića i time zaključio višemjesečnu krizu oko imenovanja na najvišu funkciju sudbene vlasti koja je bila upražnjena od sredine srpnja kad je istekao mandat Đuri Sessi.

Nakon gotovo tri godine traganja predsjednicom Povjerenstva za fiskalnu politiku imenovao je Sandru Krtalić, a uz protivljenje oporbe Roberta Šveba imenovao je glavnim ravnateljem Hrvatske radiotelevizije.

Odlazak Miroslava Tuđmana

Covid je ostavio trag i u Hrvatskom saboru, nakon višetjedne borbe s tom bolešću, u siječnju je umro Miroslav Tuđman (75), zastupnik HDZ-a i najstariji sin prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.