KLIMATSKE PROMJENE

Godišnja doba više nisu kao prije. Ljudi su ih promijenili

Godišnja doba više nisu kao prije. Ljudi su ih promijenili
Foto: Science

SATELITSKI podaci prikupljeni kroz četiri posljednja desetljeća pokazuju da se klimatske promjene sve više očituju u promjenama klimatskih obilježja u godišnjim dobima koje utječu na živa bića na Zemlji te da su za njih prilično nedvojbeno odgovorni ljudi.

U uvodu u studiju koja je objavljena u uglednom časopisu Science,  autori ističu da je ljudski utjecaj na klimatske promjene do sada već postao jasno vidljiv kroz brojna mjerenja. To, među ostalim, uključuje povećanje globalnih godišnjih temperatura, povećanje topline oceana i porast razina mora uslijed otapanja polarnih ledenih ploča i ledenjaka te termičke ekspanzije (uz porast temperature volumen mase vode se širi).

Promjene vidimo vlastitim očima

U novoj studiji znanstvenici su koristili  metodu tipičnih razdioba anomalija temperature zraka u prizemnom sloju atmosfere (tzv. metodu 'otiska prstiju') upotrebom  satelitskih podatka za 40-tak prošlih godina i predviđanja koja daju klimatski modeli kako bi utvrdili razmjere zagrijavanja i njihove uzroke. Budući da u svijetu ima mnogo poricatelja klimatskih promjena, među kojima se posebno ističu Donald Trump, njegova administracija i njegovi pristaše, autori su odlučili istražiti s kolikom sigurnošću se klimatske promjene mogu pripisati ljudima. Rezultati su pokazali da postoji vjerojatnost da su klimatske promjene uzrokovane prirodnim procesima 5 naprama milijun.

Prema istraživačima čak pet šestina satelitskih podataka potvrđuje da su signali zagrijavanja uzrokovani ljudskim djelovanjem snažniji od prirodnog šuma. Pritom ističu da su promjene koje se zbivaju na velikim visinama dio istih procesa kojima svjedočimo posvuda oko nas.

„Postoje mnoga promatranja koja pokazuju da se ciklus godišnjih doba mijenja, a to je stvar koju najlakše uočavamo u svakodnevnom životu po činjenici da  u prosjeku cvjetanje drveća počinje sve ranije“, rekla je Friederike Otto iz Programa za klimatska istraživanja Sveučilišta u Oxfordu.

„No do sada je bilo teško s dovoljno velikom statističkom vjerojatnošću odvojiti ljudski utjecaj od prirodne varijabilnosti“, dodala je.

Klimatska forenzika

Studije 'otisaka prstiju' u klimatologiji koriste podatke o uzorcima kako bi razdvojile ljudske od prirodnih utjecaja na klimu. Većina takvih istraživanja oslanja se na uzorke klimatskih promjena koji su uprosječeni kroz više godina ili desetljeća jer je vrijeme prirodno varijabilno – na temelju jedne ili par iznimno toplih ili hladnih godina ne mogu se donositi zaključci o klimatskim trendovima. Do danas nije napravljeno puno istraživanja koja ispituju kraća vremenska razdoblja. Međutim, u novoj studiji autori su odlučili istražiti mogu li se ljudski utjecaji identificirati u promjenama u kraćim vremenskim intervalima – u ciklusima godišnjih doba. U tu svrhu usredotočili su se na Zemljinu troposferu koja se proteže od površine do otprilike 16 km visine u tropima, odnosno 13 km na polovima. Posebno ih je zanimao tzv. T-AC, geografski uzorak amplituda u godišnjem ciklusu temperatura troposfere.

Autori su došli do zaključka da postoje najmanje tri linije dokaza koje ukazuju na to da su ljudske aktivnosti utjecale na cikluse godišnjih doba. Kao prvo, postoje sezonski signali u nekim vanjskim ljudskim utjecajima kao što su smanjenje ozonskog omotača u stratosferi i onečišćenje česticama. Kao drugo, postoji sezonalnost u nekim klimatskim povratnim spregama uzrokovanim vanjskim utjecajima. Kao treće, postoje široko rasprostranjeni signali sezonskih promjena u raspodjelama i brojnosti biljnih i životinjskih vrsta. Ti biološki signali djelomice su uzrokovani klimatskim promjenama u godišnjim dobima koje proizlaze iz globalnog zatopljenja.

Tim je utvrdio da u atmosferi iznad južne i sjeverne hemisfere postoje nejednakosti u izmjenama godišnjih doba što se može objasniti činjenicom da na sjevernoj polutki ima više kopna, a na južnoj više mora koji imaju različite toplinske kapacitete. Klimatske promjene su globalna pojava, međutim, studija je otkrila da se ljeta u troposferi zagrijavaju brže nego zime upravo na način koji bi se u fizici očekivao kada bi glavni krivac bile emisije stakleničkih plinova. Satelitski podaci i računalni klimatski modeli u tom se kontekstu međusobno podudaraju čak i više nego što se to zbiva kada se rade izračuni za prosječne godišnje temperature, tvrde autori.

Voditelj studije Ben Santer, atmosferski znanstvenik iz Lawrence Livermore National Laboratory, za ilustraciju je slikovito usporedio podatke o temperaturama s valovima koji udaraju u obale. Za svaku od 38 godina za koje su imali podatke znanstvenici su zabilježili temperaturne minimume (dolove valova) i maksimume (grebene valova). U ranijim godinama koje pokriva studija valovi su bili mali, međutim, prema kraju istraženog razdoblja do 2016. i dolovi i grebeni valova postali su mnogo viši.

Autori upozoravaju da njihovi rezultati pokazuju da su promjene u ciklusima godišnjih doba snažan dokaz značajnog utjecaja ljudi na klimu Zemlje. Također ističu da postoji trajno razilaženje između znanstvenih otkrića koja globalno zagrijavanje pripisuju ljudskom utjecaju i načina na koji su ti nalazi bili predstavljeni u svjedočenju pred američkim Kongresom. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara