GODIŠNJA inflacija u Europskoj uniji i eurozoni u ožujku je ubrzala, a slična kretanja bilježila je i Hrvatska, pokazalo je u petak izvješće europskog statističkog ureda.

Na razini Europske unije godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u ožujku je iznosila 1.7 posto i bila za 0.4 postotna boda viša nego u veljači. U ožujku prošle godine iznosila je 1.2 posto.

U eurozoni je također uvećana za 0.4 postotna boda, na 1.3 posto, u skladu s prvom procjenom Eurostata. U prošlogodišnjem ožujku iznosila je 0.7 posto.

Najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u području primjene zajedničke europske valute pružio je uslužni sektor, nešto više od pola postotnog boda. U ožujku su cijene usluga porasle 1.3 posto u odnosu na isti mjesec lani, sličnim tempom kao i u veljači.

Slijede energenti, s doprinosom od 0.43 postotna boda, nakon što su im cijene poskočile za 4.3 posto u odnosu na ožujak lani. U veljači su bile niže za 1.7 posto u usporedbi s godinom ranije, pokazuje izvješće Eurostata.

Hrvatska blizu europskog prosjeka

Izuzev Grčke, sve zemlje članice EU zabilježile su rast potrošačkih cijena u usporedbi s ožujkom prošle godine.

Najvišu inflaciju imala je Poljska, od 4.4 posto. Slijede Mađarska s 3.9 posto te Rumunjska i Luksemburg, s rastom potrošačkih cijena od po 2.5 posto.

U Hrvatskoj su potrošačke cijene, mjerene HICP-om, u ožujku porasle za 1.6 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. U veljači su zabilježile rast na godišnjoj razini prvi put od izbijanja pandemije, i to za 0.7 posto.

U ožujku prošle godine godišnja inflacija u Hrvatskoj iznosila je 0.5 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najblaži rast cijena imali su u veljači Portugal, Malta, Irska i Slovenija, od po 0.1 posto.

U Grčkoj su pak potrošačke cijene pale dva posto u odnosu na lanjski ožujak.