POVJESNIČAR i diplomat Ivo Goldstein govorio je o napadu nožem na dvojicu Židova u Londonu. "To nije bio sumanuti napad, to je bio duboko smišljeni napad", rekao je Goldstein u HTV-ovoj emisiji "Studio 4".

Napomenuo je kako je proiranska skupina preuzela odgovornost i da je napad imao jasnu ideološku pozadinu. Prema dostupnim informacijama, pripadnici lokalne civilne zaštite uspjeli su zaustaviti napadača prije dolaska policije.

"Oni su ga primijetili, nisu imali vatreno oružje, ali su ga uspjeli neutralizirati šokerom i zadržati do dolaska policije. Bojali su se da nosi eksplozivni pojas", naveo je Goldstein. Upozorio je kako bi bez njihove reakcije napad vjerojatno završio smrtnim ishodom, podsjetivši na slične napade u Manchesteru i Sydneyu u kojima je bilo poginulih.

"Antisemitizam nije jednostavno definirati"

Naglasio je da je posljednjih nekoliko tjedana spriječeno više napada na sinagoge i židovske centre u Londonu, a zabilježeni su i napadi na imovinu židovske zajednice, uključujući paljenje vozila hitne pomoći. "To je nedvojbeno antisemitizam i njegova eskalacija", upozorio je.

Napomenuo je da antisemitizam nije jednostavno definirati, ali se danas često koristi radna definicija Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA).

"Antisemitizam je, među ostalim, osporavanje prava Židovima na samoopredjeljenje, primjerice tvrdnjom da je postojanje države Izrael rasističko. Također, to je primjena dvostrukih mjerila prema Izraelu ili uspoređivanje izraelske politike s nacističkom", istaknuo je.

"Nekada je antisemitizam bio kršćanski ili nacistički"

Podsjetio je i na poznatu misao austrijskog publicista Karla Krausa: "Antisemitizam je bolest većinskog naroda, smrtonosna za Židove."

Uvjeren je da današnji antisemitizam ima drugačije korijene nego u prošlosti. "Nekada je bio kršćanski ili nacistički, a danas se snažno javlja u radikalnim islamskim krugovima i širi se u zapadnim društvima", ustvrdio je.

Kao jedan od uzroka naveo je i povijesni kontekst iz druge polovice 20. stoljeća, kada je Izrael zbog savezništva sa Sjedinjenim Američkim Državama počeo biti percipiran kao dio "kolonijalnog bloka". "Palestinci su tada počeli biti prikazivani kao borci za slobodu, što je, po meni, krajnje selektivno i jednostrano", rekao je.

"U medijima često imate samo prohamasovske argumente"

Upozorio je da se dio političke ljevice približio radikalnim islamističkim pokretima, dok se desnica sve češće svrstava uz Izrael. "Ljevica se nije približila arapskim državama, nego radikalnom islamu, Hamasu i Hezbolahu", izjavio je.

Tvrdi da desnica reagira na probleme integracije muslimanskih zajednica u Europi. "Vidimo incidente, ali ne vidimo milijune onih koji su se uspješno integrirali. Problem je slojevit", smatra Goldstein.

Dodao je da su proturječni stavovi prema Izraelu i židovskom pitanju često rezultat kombinacije neznanja, licemjerja i jednostranog informiranja. "U medijima često imate samo prohamasovske argumente. Ako želite biti ozbiljni, morate izložiti više strana", poručio je.

Naveo je primjer UN-ove izvjestiteljice Francesce Albanese, čije su izjave, prema njegovim riječima, Francuska i Njemačka ocijenile antisemitskima, što se često prešućuje.

"Sveučilišta moraju biti mjesta gdje se čuju različita mišljenja"

Komentirao je nedavne prosvjede u Hrvatskoj zbog dolaska brata izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na Fakultet političkih znanosti. "Ako je problem brat, gdje je granica? Je li problem i nećak? To je apsurdno", jasan je bio Goldstein.

Naglasio je da sveučilišta moraju biti mjesta gdje se čuju različita mišljenja. "To je bit akademske slobode", napomenuo je.

Osvrnuo se i na vlastita iskustva, tvrdeći da je u nekim medijima nepoželjan gost. "Rečeno je da ne mogu gostovati jer 'negiram genocid u Gazi'. Ne znam jesam li na crnoj listi, ali očito kod nekih jesam", zaključio je.