Novi prosvjedi u Teheranu. Trump: Iran je u velikim problemima, ovo je nevjerojatno
MASOVNI prosvjedi protiv vlade odvijaju se u Teheranu i drugim iranskim gradovima, a snimke s terena prikazuju najveće demonstracije protiv klerikalnog režima u posljednjih nekoliko godina. Nemiri, koji traju već drugi tjedan zaredom, potaknuti su bijesom zbog kolapsa nacionalne valute i proširili su se na više od 100 gradova diljem zemlje.
Prosvjedi su dodatno potaknuti pozivom prognanog princa Reze Pahlavija, koji živi u Washingtonu, a čijeg je oca svrgnula Islamska revolucija 1979. godine. On je pozvao Irance da "izađu na ulice i, kao ujedinjena fronta, izvikuju svoje zahtjeve".
Iranski državni mediji umanjuju razmjere nemira ili ih u potpunosti negiraju, objavljujući snimke praznih ulica. Vlasti su pribjegle i drastičnim mjerama, pa je nadzorna skupina NetBlocks izvijestila o "nacionalnom prekidu interneta" kako bi se omela komunikacija prosvjednika.
Situaciju u Iranu pomno prati i međunarodna zajednica, a danas se javnosti obratio vrhovni vođa Ali Hamenei u govoru koji je prenijela državna televizija. Naglasio je da se mora očuvati red.
Ključni događaji:
- Iran okrivio Ameriku i Izrael za nasilne prosvjede
- Trump je opet zaprijetio Iranu
- Trump je izjavio da se neće sastati s prognanim princem
- Ajatolah se obratio javnosti, naglasio da se mora očuvati red i oštro kritizirao Trumpa
- Raste broj mrtvih. Prema posljednjem izvještaju humanitarne organizacije, poginulo je najmanje 48 ljudi
- Režim objavio da su ubijeni tužitelj Esfarajena i više pripadnika sigurnosnih snaga
- Prognani princ zvao ljude na ulice i pozvao Trumpu da bude spreman intervenirati
- Zračni prijevoznici otkazali veliki broj letova prema Iranu
- Trump ponovno zaprijetio da će napasti Iran ako počnu ubijati ljude
- U brojnim dijelovima zemlje ne rade mobiteli ni internet
- Prosvjednici su palili zgrade vlade i vojne objekte
- Dvanaesti je dan prosvjeda u Iranu, prosvjednici žele svrgnuti Alija Hameneija
Zgrada gradske uprave u Karaju na sjeveru Irana zahvaćena je plamenom, dok se protuvladini prosvjedi u zemlji šire i prijete daljnjom eskalacijom, prema izvješćima s terena.
Dok su diljem Irana izbili veliki protuvladini prosvjedi, u nekim su se gradovima danas okupili i sudionici na protuprosvjedima koji su izrazili potporu vlastima, a snimke državne televizije Press TV prikazale su skupove u Araku i Sariju nakon molitve petkom, uz iranske zastave i portrete vrhovnog vođe Alija Hamneija.
Proreformski portal IranWire potvrdio je da su provladini skupovi održani u više iranskih gradova, no njihov razmjer nije jasan jer Press TV navodi da su na ulice izašli deseci tisuća ljudi, što CNN nije mogao neovisno potvrditi.
Reza Pahlavi, sin pokojnog iranskog šaha koji živi u egzilu, pozvao je iransku dijasporu da odigra "ključnu ulogu" kako bi se osiguralo da prosvjednici u Iranu ne budu zaboravljeni, poručivši da se "ne smije dopustiti da se taj glas utiša na međunarodnoj razini" te da Iranci, unatoč svim ograničenjima, "s iznimnom hrabrošću nastavljaju borbu", rekao je u videoporuci objavljenoj na X-u.
Dodao je da Iranci diljem svijeta mogu "raditi ruku pod ruku kako bi zadali završni udarac režimu, izborili slobodu i obnovili našu zemlju", istaknuvši da će ljudi u Iranu vidjeti da dijaspora stoji uz njih i time dobiti dodatnu snagu, rekao je Reza Pahlavi.
Tko je Reza Pahlavi, čitajte ovdje.
Protuvladini prosvjedi u Iranu koji dovode u pitanje režim proširili su se na više od 100 gradova. Posebno je značajno što su započeli među bazarima, trgovcima koji su kroz povijest bili snažna pokretačka snaga promjena u Iranu i koje se smatra lojalnima režimu.
Kako je sve počelo
Nakon što je središnja banka odlučila ukinuti program koji je nekim uvoznicima omogućavao pristup povoljnijem američkom dolaru u odnosu na ostatak tržišta, trgovci su počeli dizati cijene, a dio njih zatvorio je trgovine, čime su pokrenuli prosvjede. Taj potez bazarija, kako ih se naziva, bio je drastičan korak za skupinu koja tradicionalno podržava Islamsku Republiku.
Povijesna uloga bazarija
Dugotrajni savez između bazarija i klera u Iranu dao je trgovcima ključnu ulogu u oblikovanju vlasti kroz iransku povijest.
Upravo je njihova potpora tim vjerskim vođama pomogla uspjehu Islamske revolucije 1979. godine, jer su pobunjenicima osigurali financijsku osnovu koja je dovela do pada šaha, odnosno monarha.
Zašto su sada pokrenuli prosvjede
Njihova uloga kao velike političke sile od tada je postala više simbolična, ali upravo je utjecaj kolebanja valute na njihovo poslovanje doveo do toga da potaknu prosvjede koji su u međuvremenu prerasli u smrtonosne sukobe.
Sam, koji je odrastao u Iranu prije nego što se preselio u Veliku Britaniju, rekao je za BBC Newsbeat da se već tri dana nije čuo s ocem koji je ostao u Iranu, dodavši da je situacija posebno zastrašujuća jer mu je baka u kritičnom stanju, u trenutku kada zemlju potresaju masovni prosvjedi i prekid internetskih veza.
„Ne znam ni je li joj bolje ni što joj se točno dogodilo”, rekao je Sam, istaknuvši da su se slični prosvjedi u prošlosti u Iranu „ugušili” i da su ponekad završavali sa stotinama mrtvih, ali da se ovaj put nada drugačijem ishodu.
„Ne možeš baš izgubiti nadu”, rekao je. „Ljudi se izlažu opasnosti u nadi da bi možda moglo doći do promjene režima”, rekao je Sam za BBC Newsbeat.
Iran je UN-u poručio da SAD i Izrael stoje iza nasilnih prosvjeda, pretvarajući mirne demonstracije u vandalizam i nestabilnost.
>> Opširnije
Predsjednik SAD-a Donald Trump večeras je odgovarao na pitanja novinara, a jedno od njih je bilo koliko dugo misli da će iranski vrhovni vođa ostati na vlasti i hoće li se SAD uključiti.
"Iran je u velikim problemima", rekao je Trump.
"Čini mi se da ljudi preuzimaju kontrolu nad određenim gradovima za koje nitko još prije nekoliko tjedana nije mislio da je to uopće moguće. Pažljivo pratimo situaciju.
Vrlo sam jasno rekao da ćemo se uključiti ako počnu ubijati ljude kao što su to činili u prošlosti. Udarit ćemo ih vrlo snažno tamo gdje ih najviše boli. I to ne znači slanje vojnika na teren, nego da ćemo ih pogoditi vrlo, vrlo snažno tamo gdje boli. Ne želimo da do toga dođe.
Bilo je situacija poput ove u kojima se predsjednik Obama u potpunosti povukao, ali ovo što se sada događa u Iranu nešto je prilično nevjerojatno. Nevjerojatno je to gledati. Loše su vodili zemlju. Vrlo loše su se odnosili prema ljudima i sada im se to vraća.
Vidjet ćemo što će se dogoditi. Pratimo to. Pratimo vrlo pomno", rekao je Trump.
U gradu Jazdu prosvjednici uzvikuju "Smrt diktatoru" i "Ne bojte se, ne bojte se, svi smo zajedno". U pozadini se čuju pucnjevi. Na ulici su zapaljene vatre, promet je zaustavljen.
Na društvenim mrežama objavljena je snimka mladića koji se popeo na kontejner za smeće i drži fotografiju princa Reze Pahlavija. Navodi se da je snimka nastala večeras.
Snimke do kojih je došao Iran International pokazuju da su se građani večeras, unatoč gašenju interneta i izvješćima o jučerašnjim obračunima s prosvjednicima, okupile na jednom od trgova na sjeverozapadu Teherana.
Stužu snimke s večerašnjeg prosvjeda u Teheranu. Okupljeni uzvikuju slogan: "Ni Gaza, ni Libanon, moj život za Iran".
Demonstracije u Iranu su se proširile na preko 100 gradova.
>> Opširnije
Snimka koju je studentica sa Sveučilišta Kharazmi poslala BBC-ju pokazuje da je najavljena hitna evakuacija ženskog studentskog doma. Ranije je, nakon odobrenja iranskog Ministarstva znanosti, više sveučilišta objavilo prelazak na online nastavu te odgodu ispita.
Studentica navodi da im je preko razglasa naređeno da danas napuste studentski dom najkasnije do 17 sati.
"Hitna evakuacija se dogodila nakon što su studenti dva dana sudjelovali u prosvjedima. Iz straha od širenja tih prosvjeda vlasti su prvo ispite prebacile online, potom ih i odgodile, a sada sve prisiljavaju na odlazak iz studentskih domova", rekla je studentica za BBC.
Objavljena je zajednička izjava čelnika Francuske, Velike Britanije i Njemačke u kojoj se navodi da te tri zemlje najoštrije osuđuju ubojstva prosvjednika u Iranu te da su duboko zabrinute zbog izvješća o nasilju iranskih sigurnosnih snaga.
Dodaje se kako je dužnost iranskih vlasti štititi vlastito stanovništvo te da moraju omogućiti slobodu izražavanja i mirnog okupljanja bez straha od odmazde.
"Pozivamo iranske vlasti na suzdržanost, da se suzdrže od nasilja i da poštuju temeljna prava iranskih građana", stoji u zajedničkoj izjavi.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je da je mogućnost vojne intervencije u Iranu malo vjerojatna jer je, kako je rekao, riječ o "neuspješnom eksperimentu".
Ranije je predsjednik SAD-a Donald Trump upozorio iranske vlasti da će SAD "snažno udariti" ako prosvjednici budu ubijani.
Govoreći na konferenciji za novinare u Beirutu, Arakči je prosvjede u Iranu usporedio s prosvjedima u Libanonu. Kaže da su u oba slučaja prosvjedi izbili kao reakcija na tečajnu politiku i kretanje vrijednosti valute. Dodao je, međutim, da postoji ključna razlika jer su, prema njegovim riječima, "u slučaju Irana SAD i Izrael službeno objavili da su uključeni u ove nerede i da nastoje mirne prosvjede pretvoriti u nasilje".
Iranski ministar vanjskih poslova kao dokaz za tu tvrdnju naveo je nedavnu objavu na X-u američkog šefa diplomacije Mikea Pompea, u kojoj je Pompeo poručio da čestita Novu godinu svim Irancima koji su na ulicama i agentima Mossada koji hodaju uz njih.
Teheranski javni tužitelj Ali Salehi izjavio je da se oni koji su uništavali i palili javnu i privatnu imovinu suočavaju s optužbom za moharebeh. Moharebeh je pravni pojam u iranskom sustavu koji se najčešće prevodi kao "ratovanje protiv Boga" ili "rat protiv države". Predstavlja jedno od najtežih kaznenih djela prema iranskom islamskom pravu. Uključuje i smrtnu kaznu.
Salehi je u razgovoru za državnu novinsku agenciju rekao da je sinoć u Teheranu zapaljeno više vozila hitne pomoći, autobusa i jedna džamija. "Oni koji su uništavanjem i paljenjem javne i privatne imovine te sukobima i otporom prema državnim službenicima, bilo hladnim ili vatrenim oružjem, stali protiv vlasti, terete se za moharebeh i prema zakonu ćemo prema njima postupati odlučno kako bi to bilo upozorenje drugima", rekao je.
Dodao je da pravosudni sustav neće pokazati nikakvu popustljivost te da prosvjednici koji izlaze na ulice "igraju na terenu neprijatelja".
Iranska vlada potvrdila je da je uvela blokadu interneta nakon izbijanja prosvjeda. Ministarstvo komunikacija priopćilo je da su odluku donijela "sigurnosna tijela" zbog "prevladavajućih okolnosti u zemlji".
Prosvjednici su sinoć u gradu Darabu probili vrata na dvorani nazvanoj po ajatolahu Aliju Hamneiju. Dvorana se koristi za vjerske ceremonije, političke skupove i okupljanja povezana s režimom.
Human Rights Activist News Agency (HRANA) izvještava da je od početka prosvjeda 28. prosinca ubijeno najmanje 48 prosvjednika i 14 pripadnika sigurnosnih snaga.
Nevladina organizacija Iran Human Rights, sa sjedištem u Norveškoj, navodi da je zabilježila najmanje 51 ubijenog prosvjednika, među njima i devetero djece.
Analitičar Vali Nasr upozorava da pad Islamske Republike neće izgledati kao revolucija 1979. godine.
>> Opširnije
Snimke sinoćnjeg prosvjeda u gradu Raštu pokazuju prosvjednike koji kamenjem gađaju zgradu Basidža, milicije kojoj je jedna od zadaća suzbijanje prosvjeda.
Velik broj prosvjednika u tom gradu marširao je ulicama uzvikujući slogane "Živio šah" i "Smrt diktatoru".
Teheranski tužitelj Ali Salehi izjavio je danas da bi neki prosvjednici u Iranu mogli biti osuđeni na smrtnu kaznu zbog svojih postupaka, izvijestila je iranska novinska agencija Tasnim.
Salehi je rekao da će se vandalizam protiv javne imovine za vrijeme prosvjeda podvoditi pod "moharebeh". Moharebeh je pravni pojam u iranskom sustavu koji se u Europi najčešće prevodi kao "ratovanje protiv Boga", "neprijateljstvo prema Bogu" ili "rat protiv države". Predstavlja jedno od najtežih kaznenih djela prema iranskom islamskom pravu. Uključuje i smrtnu kaznu.
"Nećemo pokazati nikakvu popustljivost prema naoružanim teroristima. Njihova kazna je moharebeh", rekao je Salehi, prema navodima Tasnima.
Obavještajna organizacija Iranske revolucionarne garde poručila je da je "nastavak ove situacije neprihvatljiv". U priopćenju je uputila "upozorenje", navodeći da je "krv poginulih u nedavnim terorističkim incidentima na rukama njihovih planera".
U drugom dijelu priopćenja ističe da zaštitu tekovina Revolucije smatra svojom "crvenom linijom" te dodaje da će "stajati uz narod Irana sve dok se u potpunosti ne neutraliziraju neprijateljske zavjere i dok se ne osigura sigurnost građana".
Nakon masovnih nacionalnih prosvjeda 8. siječnja u brojnim gradovima Irana, kao i potpunog prekida interneta, iranski dužnosnici i mediji izvijestili su o uništavanju i napadima na vozila te državne i policijske zgrade, kao i o pogibiji administrativnih i pravosudnih dužnosnika. Vođa Islamske Republike Ali Hamnei danas je poručio da vlasti "neće popustiti pred onima koji razaraju".
Iranski režim uveo je jučer prekid komunikacija na razini cijele države u nastojanju da zadrži kontrolu nad demonstracijama i spriječiti da informacije i videosnimke dospiju na društvene mreže. Iranci su već gotovo 24 sata bez pristupa internetu.
Reza Pahlavi, sin pokojnog iranskog šaha koji živi u egzilu, pozvao je predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da bude spreman "intervenirati kako bi pomogao iranskom narodu".
"Gospodine predsjedniče, ovo je hitan i neposredan poziv na vašu pozornost, potporu i djelovanje", napisao je Pahlavi u objavi na X-u. "Ljudi će ponovno biti na ulicama za sat vremena. Molim vas da pomognete."
"Pozvao sam narod na ulice da se bori za svoju slobodu i da brojnošću nadvlada sigurnosne snage", poručio je Pahlavi.
Trump je jučer zaprijetio da će "vrlo snažno pogoditi" Iran ako prosvjednici budu ubijeni.
Iran je nekoć bio sasvim drugačiji.
>> Opširnije
Predsjednik Pravnog vijeća pokrajine Sjeverni Horasan objavio je da su sinoć u tom okrugu ubijeni tužitelj Esfarajena i više pripadnika policijskih i sigurnosnih snaga.
Reza Barati-Zadeh izjavio je da je Ali Akbar Hosein-Zadeh, tužitelj Esfarajena, zajedno s pripadnicima policije i sigurnosnih službi, "u svojstvu državnog odvjetnika i radi terenskog nadzora" bio prisutan u gradu, kada je "skupina izgrednika zapalila objekt u kojem su se nalazili tužitelj i policijski službenici te spriječila hitne službe da pruže pomoć".
Na događaj je reagirao i Gholamhossein Mohseni Ejei, predsjednik iranskog pravosuđa. "Kazna za elemente nereda i izgrednike bit će odlučna, maksimalna i bez ikakvih zakonskih olakšica", rekao je.
Objavljene su snimke sa sinoćnjeg prosvjeda u gradu Šahrudu u pokrajini Semnan na sjeveru Irana. Na snimkama se vidi velik broj prosvjednika i gusti dim zbog zapaljenog automobila.
Sin posljednjeg iranskog šaha, Reza Pahlavi, posljednjih dana snažno mobilizira prosvjednike u Iranu, no ostaje otvoreno pitanje postoji li u iranskom društvu stvarna želja za obnovom monarhije ili je riječ ponajprije o dubokom nezadovoljstvu represivnim teokratskim režimom.
Otvorena potpora svrgnutoj monarhiji u Iranu je tabu i kazneno djelo te je desetljećima bila neprihvatljiva u društvu koje je upravo masovnim ustankom srušilo šahovu diktaturu. Analitičari zato upozoravaju da nije jasno potječe li aktualni val simpatija prema kraljevskoj obitelji iz stvarne želje za povratkom monarhije ili iz očaja i umora od aktualne vlasti.
„Reza Pahlavi nedvojbeno je povećao svoj utjecaj i postao jedan od vodećih aktera iranske oporbe. No on ima i ozbiljne slabosti. Riječ je o polarizirajućoj, a ne ujedinjujućoj figuri”, rekao je za CNN Arash Azizi, akademik i autor knjige Što Iranci žele.
Pahlavi je poručio da je spreman voditi Iran kroz tranzicijsko razdoblje ako prosvjednici uspiju srušiti režim, u petom velikom valu proturežimskih prosvjeda u manje od deset godina. Ipak, zasad iznosi vrlo malo konkretnih detalja o svojim planovima, a kritičari upozoravaju da bi mu političko neiskustvo moglo postati ozbiljan teret.
Članak analizira život i ambicije Reze Pahlavija, prognanog sina posljednjeg iranskog šaha, čije se ime uzvikuje na prosvjedima i koji se nudi kao vođa tranzicijske vlade u Iranu.
>> Opširnije
Iran je većinom bez pristupa internetu posljednjih 18 sati, prema podacima tvrtke Cloudflare, jednog od najvećih pružatelja internetske infrastrukture.
Iz tvrtke navode da njihovi podaci pokazuju kako se dio internetskog prometa počeo postupno vraćati oko 10 sati po hrvatskom vremenu, ali da su količine prometa i dalje "iznimno niske".
Danas je turski nacionalni zračni prijevoznik Turkish Airlines objavio da otkazuje 17 planiranih letova prema iranskim gradovima Teheranu, Tabrizu i Mašhadu za petak i subotu, pozivajući se na regionalna zbivanja u Iranu.
AJet, turski niskotarifni zračni prijevoznik, također je otkazao šest letova za Teheran tijekom ista dva dana.
Iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara otkazan je i veći broj letova prema Iranu. Prema podacima zračne luke u Dubaiju, u petak je obustavljeno najmanje 17 letova kompanija Emirates i Flydubai za Teheran.
Osim toga, u petak su otkazani i letovi za iranske gradove Bandar Abbas, Lar, Mašhad i Širaz. U subotnjem redu letenja obustavljeni su svi letovi Emiratesa i Flydubaija, osim dva.
Azerbaijan Airlines također je najavio otkazivanje leta iz glavnog grada Bakua za Teheran u petak. U priopćenju zrakoplovne kompanije navodi se da će dodatne informacije o nastavku letova na toj liniji biti objavljene naknadno te da će putnici odmah biti obaviješteni o daljnjem razvoju situacije. U priopćenju se također ističe da su sigurnost letova i putnika glavni prioritet Azerbaijan Airlinesa.
Prekidi interneta i komunikacija u nekoliko regija zemlje izazvali su poremećaje, utječući na protok informacija prema putnicima i na koordinaciju letova.
Njemačka eurozastupnica Hannah Neumann upozorila je da iranski režim namjerno gasi internet kako bi prikrio nasilje nad prosvjednicima i slomio njihov otpor, poručivši da Europa mora hitno reagirati.
U objavama na X-u Neumann je istaknula da isključenja interneta u Iranu nisu tehnički problem, nego svjesno korišteno sredstvo represije. Prema njezinim riječima, režim ga koristi kako bi sakrio brutalnost sigurnosnih snaga i onemogućio prosvjednicima da zatraže pomoć ili zaštitu.
„Više nasilja, više uhićenja, više ljudi koji nestaju”, napisala je Neumann, dodajući da obitelji ostaju u potpunoj neizvjesnosti jer ne znaju jesu li im bližnji živi, ozlijeđeni ili zatvoreni.
U drugoj objavi navela je da je gašenje interneta dio namjerne strategije s nekoliko ciljeva: odsijecanje ljudi od vanjskog svijeta, prikrivanje smrtonosnog nasilja režima, ušutkavanje napadnutih te sprječavanje međunarodne javnosti da vidi razmjere prosvjeda.
Neumann je u završnoj poruci poručila da su blokade interneta "oružje iranskog režima” te upozorila da šutnja međunarodne izravno omogućuje represiju.
Pozvala je Europsku uniju da odmah poduzme konkretne korake, uključujući stavljanje Korpusa iranske Revolucionarne garde na popis terorističkih organizacija, zaustavljanje deportacija u Iran, zaštitu ljudi koji se protive režimu te dijeljenje rijetkih snimki koje uspiju izaći iz zemlje.
Novost u aktualnim prosvjedima u Iranu je povik: "Pahlavi će se vratiti", koji se odnosi na Rezu Pahlavija, sina pokojnog iranskog šaha koji je svrgnut 1979. godine. Upravo je on sinoć pozvao građane da izađu na ulice.
Prosvjedi posljednjih dana obilježeni su sve češćim povicima koji zazivaju povratak monarhije. "Osobno mislim da je on jedini izlaz iz ovoga", rekla je za BBC 26-godišnja Sara iz Teherana.
Drugi Iranci kažu da izraze potpore monarhiji vide kao znak očaja zbog želje da se riješe aktualnog režima, ali i kao pokazatelj nedostatka alternativnih rješenja.
"Nisam najveća obožavateljica Reze Pahlavija. Ali, iskreno, moje osobno mišljenje sada nije važno", rekla je za BBC 27-godišnja Maryam iz Teherana.
"Biti i ostati ujedinjeni važnije je od svega. Ovo ima drugačiju energiju u odnosu na prosvjede Žena, život, sloboda."
Kaže da su ti prosvjedi bili obilježeni tugom zbog Mahse Amini. "Ali sada se čini da su ljudi puno više ljuti i odlučni."
Širom Irana traju masovni prosvjedi protiv klerikalnog režima. Potaknuti ekonomskim očajem, građani traže kraj Islamske Republike, a sve su glasniji i pozivi na obnovu monarhije Pahlavi.
>> Opširnije
Snimke prikazuju jučerašnje brojne prosvjednike u ulici Azadi u zapadnom Teheranu. Ta ulica ima stratešku važnost zbog blizine državnih objekata.
Iranski šef pravosuđa Gholamhossein Mohseni Ejei poručio je da će kazne za sudionike prosvjeda biti "odlučne, maksimalne i bez ikakve pravne popustljivosti".
Naglasio je da vlasti ne namjeravaju pokazati toleranciju prema "odgovornima za nemire".
Oporbene skupine u inozemstvu, iako međusobno podijeljene, pozvale su danas na nove prosvjede.. Među njima je i Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha koji živi u egzilu, koji je Irancima putem društvenih mreža poručio da su "oči svijeta uprte u njih" i pozvao ih da izađu na ulice.
Trump, koji je tijekom ljeta naredio bombardiranje Irana te je prošlog tjedna upozorio Teheran da bi mogao pružiti potporu prosvjednicima, danas je rekao da se neće sastati s Pahlavijem. Dodao je da nije siguran bi li bilo primjereno da mu javno pruži podršku.
Iran je usred prosvjeda odsječen od svijeta.
>> Opširnije
Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei poručio je u svom govoru da iranska nacija neće tolerirati plaćeništvo u službi stranih interesa te da će oni koje smatra plaćenicima biti politički i društveno odbačeni.
U nastavku govora posebno se osvrnuo na Donalda Trumpa, rekavši da bi trebao imati na umu sudbinu povijesnih vladara i moćnika koji su bili "arogantni despoti".
Spomenuo je pritom faraona Nimroda, Rezu-šaha Pahlavija i Mohameda Rezu Pahlavija, ustvrdivši da su svi oni svrgnuti upravo u trenutku kada su bili na vrhuncu samouvjerenosti i moći.
Zaključio je da će tako biti svrgnut i Trump.
Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei u govoru emitiranom na državnoj televiziji izravno je kritizirao američkog predsjednika Donalda Trumpa, poručivši da su, kako je rekao, "ruke američkog predsjednika umrljane krvlju više od tisuću Iranaca".
Rekao je i da dio sudionika prosvjeda uništava vlastitu zemlju kako bi udovoljio američkom predsjedniku.
Poručio je da se američki predsjednik, umjesto miješanja u iranske unutarnje poslove, treba baviti problemima u vlastitoj zemlji.
Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei obratio se javnosti u govoru koji je prenijela državna televizija, prvi put otkako su izbili masovni prosvjedi diljem zemlje.
U obraćanju je rekao da su ekonomske poteškoće stvarne i da se njima treba baviti, ali je istodobno oštro osudio nasilje i paljenje imovine, poručivši da se takvi postupci ne mogu opravdati.
Prosvjede je razdvojio od onoga što je nazvao "neredima", ustvrdivši da dio sudionika djeluje s ciljem destabilizacije zemlje i, kako je rekao, u interesu stranih sila.
Naglasio je da sigurnosne snage moraju odlučno reagirati kako bi se očuvao red, dok su državni mediji njegov govor prenijeli u trenutku kada su u zemlji već bila uvedena ozbiljna ograničenja interneta i mobilnih komunikacija.
Iranom se šire prosvjedi izazvani padom valute i dubokim razočaranjem, što gura vjersko vodstvo u ozbiljnu krizu.
>> Opširnije
Iranske vlasti prekinule su pristup internetu i telefonske linije u glavnom gradu Teheranu i drugim većim gradovima odmah nakon što su prošlog tjedna započeli prosvjedi. Iako blokada nije u potpunosti spriječila objavljivanje snimki s prosvjeda, koji su ušli u drugi tjedan, specijalisti upozoravaju da je riječ o poznatoj taktici režima, piše CNN.
Alp Toker, direktor organizacije NetBlocks za nadzor kibernetičke sigurnosti, objašnjava kako vlasti takvim potezima pribjegavaju neposredno prije namjere da upotrijebe smrtonosnu silu.
"Nacionalni prekidi često su strategija kojoj režim pribjegava kada se sprema uporaba smrtonosne sile protiv prosvjednika, s ciljem sprječavanja širenja vijesti o tome što se događa na terenu, te ograničavanja međunarodnog nadzora", izjavio je Toker.
U okolici Teherana nasmrt je izboden policijski pukovnik, izvijestila je pravosudna novinska agencija Mizan, dok su u gradu Lordeganu, u provinciji Čaharmahal i Bahtijari, naoružani napadači ubili dva pripadnika sigurnosnih snaga i ranili još 30 osoba, javlja agencija Fars.
Nasilje se nastavilo i u drugim dijelovima Irana. U napadu na policijsku postaju prekjučer navečer u Chenaranu, gradu udaljenom oko 700 kilometara sjeveroistočno od Teherana, ubijeno je petero ljudi, potvrdio je za iransku državnu televiziju zamjenik guvernera provincije Horasan Razavi.
Uz to, Revolucionarna garda je kasno sinoć priopćila da su dva njezina pripadnika ubijena u Kermanšahu.
U znak podrške prosvjednicima zatvorene su brojne tržnice, a prosvjedi se nastavljaju.
U nasilju koje prati nemire do sada su život izgubile najmanje 42 osobe, dok je više od 2270 ljudi privedeno, objavila je novinska agencija Human Rights Activists sa sjedištem u SAD-u.
Tijekom masovnih prosvjeda vlasti su u Iranu uvele su ozbiljna ograničenja komunikacija.
Prema podacima organizacija koje prate mrežni promet, u mnogim dijelovima zemlje prekinute su ili znatno otežane internetske i mobilne veze, uključujući mobilni internet i telefonske usluge.
Cilj mjera, navodi se, jest spriječiti širenje informacija i koordinaciju prosvjednika, dok vlasti zasad nisu izdale službeno objašnjenje o razmjerima i trajanju prekida.
"Iranski narod ponovno se diže protiv ugnjetavanja. Čujemo njihove glasove i podržavamo njihovu hrabru borbu za slobodu.
Pravedni zahtjevi za slobodom i boljom budućnošću nikada, dugoročno gledano, ne mogu biti ugušeni nasiljem i ugnjetavanjem.
Švedska osuđuje sve pokušaje gušenja mirnih prosvjeda", objavio je premijer na X-u.
Prosvjedi su dodatno potaknuti pozivom Reze Pahlavija, prognanog princa koji živi u Washingtonu, a čijeg je oca svrgnula Islamska revolucija 1979. godine.
On je pozvao Irance da "izađu na ulice i, kao ujedinjena fronta, izvikuju svoje zahtjeve".
U objavi na društvenoj mreži X, Pahlavi je poručio da su "milijuni Iranaca večeras zahtijevali svoju slobodu", opisujući prosvjednike kao svoje "hrabre sunarodnjake", a zahvalio je i Trumpu,
U korijenu prosvjeda, koji su započeli 28. prosinca prosvjedom trgovaca u Teheranu, leži duboka ekonomska kriza. Iranska valuta rijal pala je na rekordno niske razine u odnosu na dolar, a inflacija je skočila na 40 posto. Gospodarstvo je pritisnuto američkim sankcijama, ali i lošim upravljanjem i korupcijom.
Očaj koji je poslao ljude na ulice najbolje opisuju poruke poslane BBC-ju. "Živimo u limbu", rekla je jedna žena iz Teherana. "Osjećam se kao da visim u zraku, bez krila za migraciju niti nade da ovdje ostvarim svoje ciljeve. Život ovdje postao je nepodnošljiv", rekla je.
Aktualni val prosvjeda najrašireniji je od ustanka 2022. godine, potaknutog smrću Mahse Amini, mlade Kurdinje koja je preminula u pritvoru moralne policije. U gušenju tih prosvjeda ubijeno je više od 550 ljudi, a 20.000 ih je pritvoreno.
Ipak, najveći prosvjedi od Islamske revolucije dogodili su se 2009. godine, kada su milijuni Iranaca izašli na ulice nakon spornih predsjedničkih izbora, što je rezultiralo smrću desetaka pristaša oporbe i tisućama uhićenih.
Na videozapisima koji se dijele na platformi X vide se požari i dim u blizini objekata koje korisnici identificiraju kao zgrade vlade ili lokalne uprave u pojedinim gradovima.
Vlasti zasad nisu potvrdile autentičnost snimki ni dale službene informacije o razmjerima štete.
Američki predsjednik Donald Trump ponovio je prijetnju vojnom intervencijom ako iranske vlasti pribjegnu smrtonosnom nasilju. "Dao sam im do znanja da ako počnu ubijati ljude, što obično čine tijekom svojih nereda, a imaju puno nereda, ako to učine, udarit ćemo ih vrlo snažno", izjavio je Trump.
Njegov ministar financija Scott Bessent dodao je da je iransko gospodarstvo "na koljenima" te da je ovo "napet trenutak".
S druge strane, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian pozvao je snage sigurnosti na "krajnju suzdržanost" u postupanju u mirnim prosvjedima.
No, vrhovni vođa Hamenei rekao je da s prosvjednicima treba razgovarati, ali da "izgrednicima treba pokazati gdje im je mjesto".
Dok prosvjedi eskaliraju, raste i broj žrtava. Izvješća organizacija za ljudska prava drastično se razlikuju od službenih podataka. Američka novinska agencija za aktiviste za ljudska prava (HRANA) izvijestila je o najmanje 34 ubijena prosvjednika, među kojima je petero djece te osam pripadnika snaga sigurnosti. Prema njihovim podacima, uhićeno je više od 2270 ljudi.
Organizacija Iran Human Rights (IHR) sa sjedištem u Norveškoj navodi da su snage sigurnosti ubile najmanje 45 prosvjednika, uključujući osmero djece. S druge strane, iranske vlasti priznaju smrt šest pripadnika sigurnosnih snaga, dok je BBC potvrdio identitet 22 preminule osobe.
Na snimkama se vide mirne demonstracije u glavnom gradu Teheranu i drugom najvećem gradu Mashhadu. Prosvjednici uzvikuju parole kojima pozivaju na svrgavanje vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija i povratak Reze Pahlavija, sina prognanog šaha.
U Mashhadu se čuju povici "Živio šah" i "Ovo je posljednja bitka! Pahlavi će se vratiti", dok se u Teheranu, uz slične poruke, ori i "Ne bojte se, svi smo zajedno".
Slične scene zabilježene su i u Isfahanu, gdje se skandiralo "Smrt diktatoru" te u Babolu i Tabrizu. U zapadnom gradu Dezfulu, snimke prikazuju napetu situaciju u kojoj se čini da snage sigurnosti otvaraju vatru na prosvjednike.
Facebook
Google
