OKO 400 ljudi prosvjedovalo je početkom mjeseca u Linzu protiv Googleovog plana za izgradnju podatkovnog centra u obližnjem Kronstorfu. Prosvjednici su se okupili ispred sjedišta vlade Gornje Austrije kako bi izrazili protivljenje kompleksu koji bi se trebao prostirati na 50 hektara u mjestu od oko 3500 stanovnika, prenosi Euronews.

Planovi Googlea i podrška vlasti

Radovi na prvom Googleovom podatkovnom centru u Austriji počeli su u travnju, a prva faza trebala bi biti u funkciji 2027. godine. Iz američke tvrtke navode da će centar odgovoriti na rastuću potražnju za uslugama u oblaku i umjetnom inteligencijom.

Najavljuju otvaranje stotinjak izravnih i više tisuća neizravnih radnih mjesta te doprinos lokalnim inicijativama za održivost i jačanju digitalne infrastrukture Austrije. Na svečanosti polaganja kamena temeljca guverner Gornje Austrije Thomas Stelzer rekao je da će centar poslati "snažan signal za Gornju Austriju kao poslovnu i inovacijsku lokaciju".

Zabrinutost zbog potrošnje vode i netransparentnosti

Stanovnike, međutim, brine nedostatak transparentnosti projekta. Postavljaju pitanja o sustavima za hlađenje, potrošnji vode i utjecaju na rijeku Enns. "Vjerujem da moramo preispitati ovaj beskrajni rast i širenje", poručila je Christina Gruber, jedna od organizatorica prosvjeda, inače samostalna umjetnica i ekologinja voda.

Na prosvjed je iz Beča doputovala i 53-godišnja odvjetnica Andrea Kollmann. Ona smatra da je projekt napredovao "daleko prebrzo" te da je "sve krajnje netransparentno i nitko ništa ne zna".

Potrošnja energije i vode

Iz Googlea tvrde da su njihovi podatkovni centri među energetski najučinkovitijima na svijetu. Kritičari, s druge strane, ističu da i vrlo učinkovita postrojenja mogu trošiti ogromne količine električne energije i vode.

Podatkovni centri sastoje se od tisuća poslužitelja s računalnim čipovima koji rade neprekidno. Pritom troše velike količine struje i stvaraju toplinu koju moraju odvoditi sustavi za hlađenje, a oni često koriste vodu.

Prema medijskim izvješćima, samo prva faza centra u Kronstorfu mogla bi godišnje trošiti do 1,31 teravatsat električne energije, što je otprilike jednako godišnjoj potrošnji 375.000 kućanstava.

Slični prosvjedi diljem Europe

Europa već ima stotine podatkovnih centara, iako kapacitetom znatno zaostaje za Sjedinjenim Državama. U utrci za širenjem infrastrukture za umjetnu inteligenciju i usluge u oblaku, sve veći broj planiranih podatkovnih centara izaziva prosvjede zbog utjecaja na okoliš. Početkom rujna Škotska je zbog ekoloških razloga zaustavila odobravanje novih velikih podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju.

U španjolskoj regiji Aragon stanovnici su pokrenuli pravni postupak protiv masovne gradnje Amazonovih podatkovnih centara, dok je Amsterdam uveo moratorij na nove centre zbog problema s prostorom i opskrbom električnom energijom. Danska je podatkovne centre stavila na dno liste prioriteta za priključenje na mrežu i upozorila na opterećenje svog elektroenergetskog sustava.

Prosvjedi su otkrili "napetost između brzog širenja umjetne inteligencije i klimatskih ciljeva", smatra Francesca Musiani, stručnjakinja za internet u francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja. Prema njoj, ovi događaji otvaraju i šira pitanja o digitalnom upravljanju u Europi.

"Za mene je to dio onoga što bi suverenitet trebao značiti u praksi: sposobnost različitih razina društva da sudjeluju u oblikovanju infrastrukture o kojoj ovise", zaključila je Musiani.