NA MJESTU gdje je do prije nekoliko mjeseci bila šuma, sada je golema blatna ravnica. Na 330 hektara zemljišta kod mjesta Muhos na sjeveru Finske raslo je oko četvrt milijuna stabala.

Nakon što je Google protuzakonito posjekao cijelo područje radi izgradnje podatkovnog centra, ostali su samo tragovi strojeva, lokve i hrpe zemlje, korijenja i granja. Mještani kažu da se smeđa voda s gradilišta sada ulijeva u potok koji se spaja s rijekom Oulujoki, piše The Guardian.

"Ovo se proteže unedogled", kaže Mari Annala, ekologinja iz Finske udruge za zaštitu prirode (SLL), dok s ruba posjeda gleda snimke bivše šume snimljene dronom. S planiranih 145 novih podatkovnih centara, Finska je postala središte novog vala širenja tehnoloških kompanija. Privlačna je zbog geopolitičke i geološke stabilnosti, obilja zemljišta i hladne klime koja omogućuje velike uštede na hlađenju i energiji.

Radovi zaustavljeni, pokrenuta nacionalna rasprava

Početkom mjeseca, Finska agencija za licenciranje i nadzor (LVV) naredila je Googleu da privremeno obustavi radove u Muhosu i na drugoj lokaciji u selu Otanmäki, stotinjak kilometara jugoistočno. Razlog je to što tvrtka prije sječe šume nije provela obvezne procjene utjecaja na okoliš. Vijest je izazvala oštre reakcije javnosti i pokrenula nacionalnu raspravu o ulozi Finske u globalnoj utrci za izgradnju infrastrukture za umjetnu inteligenciju.

Prošlog tjedna, direktor Googlea za Finsku Antti Järvinen ispričao se zbog sječe, ali je ustvrdio da je tvrtka postupala "prema najboljem razumijevanju zakona koje su tada imali". Lokacije Muhos i Otanmäki dio su Googleovog infrastrukturnog projekta za umjetnu inteligenciju vrijednog 13 milijardi eura. Projekt je kritizirao i Donald Trump, koji bi radije da se takvi centri grade u SAD-u, te je javno pozvao tvrtku da preispita odluku. Riječ je o najvećem projektu te vrste u povijesti te nordijske zemlje.

Finska vlada, koja provodi stroge proračunske rezove, poticala je ovu investiciju. Premijer Petteri Orpo prošlog je mjeseca, prilikom najave Googleovih planova, izjavio da je privlačenje ulaganja "glavni prioritet" i da "vrijednost podatkovne ekonomije nadilazi izravne investicije". Poručio je da će dogovor s Googleom "donijeti trajnu korist objema stranama".

"Čista bahatost"

No, otkrića o Googleovim propustima potaknula su zabrinutost oko toga što takvi poslovi znače za lokalne zajednice, cijene energije i finski okoliš. Pitanje podatkovnih centara vjerojatno će postati jedna od ključnih tema na izborima u travnju. Uz 250.000 posječenih stabala u Muhosu, Annala procjenjuje da je u Otanmäkiju posječeno još 150.000. Budući da je sječa bila protuzakonita, ističe da se drvo s tih lokacija ne smije prodavati.

Više od 93.000 ljudi potpisalo je peticiju kojom traže strožu regulaciju podatkovnih centara i naknadu lokalnim zajednicama za štetu. Otkako je afera izbila, premijer Orpo je događaje u Muhosu opisao kao "hladan tuš". Hanna Halmeenpää, predsjednica uprave SLL-a, rekla je da nije mogla vjerovati kada je saznala za Googleovo kršenje zakona.

"Prvo sam mislila da nije istina. Nikad nisam čula da je ijedna tvrtka u Finskoj učinila nešto slično", rekla je. Smatra da je Google iskoristio sustav koji se uvelike oslanja na povjerenje. "Kupili su ogromno zemljište i jednostavno počeli sjeći. To je čista bahatost i nevjerojatno je", dodala je. Brzina kojom se sve odvija šokirala je zemlju, kaže Halmeenpää. "Mnogi samo gledaju vijesti i pitaju se: 'Što se to događa? Moramo li prihvatiti sve te projekte?'"

Minimalna korist za Finsku

Jussi Kangasharju, voditelj odjela računalnih znanosti na Sveučilištu u Helsinkiju, kaže da podatkovni centri donose ograničen broj radnih mjesta, što može potaknuti lokalno gospodarstvo, ali su koristi na nacionalnoj razini minimalne.

"Finska od toga zapravo nema nikakve koristi. To su međunarodne tvrtke koje služe međunarodnim klijentima, a vrlo malo poreza na dobit ostaje u Finskoj. Podatkovni centri na kraju donose vrlo malo koristi ikome osim samom operateru", objasnio je.

U Muhosu i Otanmäkiju ima onih koji podržavaju projekte zbog radnih mjesta i poreza na zemljište. Ipak, mnogi smatraju da su ih općine iznevjerile. Antti Jakonen iz Muhosa protivi se načinu na koji je sječa izvedena. "Učinjeno je na pogrešan način. Na američki način. Bez ikakvog smisla", rekao je. Ovaj bivši poduzetnik i ribar želi da Google plati odštetu tako što će pomoći u obnovi lokalne populacije lososa, uništene prije nekoliko desetljeća zbog gradnje hidroelektrana.

Vukovi u selu i strah od Rusije

U Otanmäkiju se snažno osjeća narušavanje prirode i svakodnevice. Anni Ranta (53), čija obitelj tamo živi generacijama, kaže da su vukovi, nakon što je šuma posječena, počeli dolaziti u selo. Mirnu šumu sada je zamijenila buka s Googleovog gradilišta. "Sve su divlje životinje pobjegle iz šume. Brine me i buka jer je tlo ovdje kamenito. Osjećaj je kao da stojimo na bubnju", dodala je. Zbog otpora prema Googleu, Ranta razmišlja o selidbi. Boji se i da bi podatkovni centar mogao učiniti selo metom za Rusiju, s kojom Finska dijeli dugu granicu. "Ne želim ih ovdje. Ne želim ih uopće u Finskoj", poručila je.

Njezin otac, Pentti Korhonen, kaže da je voda u potoku postala smeđa otkako je šuma uništena. "U Finskoj uopće nema potrebe za podatkovnim centrima. Baš nikakve", rekao je. Vesa Hyyryläinen, predsjednik lokalnog ogranka SLL-a, dodao je da su troprsti djetlići koji su se gnijezdili u šumi protjerani. "Pitam se zašto moramo žrtvovati toliko naše prirode", rekao je. Ipak, dodaje kako razumije zašto vlasti pokušavaju privući investicije s obzirom na to da stanovništvo u regiji stari. "Mladi odlaze. Ostalo je tako malo ljudi. Moramo se žrtvovati."

Veli-Matti Uski, glavni direktor u Ministarstvu okoliša, rekao je da vlada "prati razvoj sektora podatkovnih centara i primjenu zakona te je spremna predložiti zakonske izmjene ako to bude potrebno". Iz Googlea su poručili da rade na zaštiti kvalitete vode u Muhosu te da planiraju posaditi stabla na 130 hektara, što aktivisti smatraju nedovoljnim u usporedbi sa štetom. Glasnogovornik tvrtke je izjavio: "U Finskoj poslujemo 15 godina i uvijek smo nastojali ispuniti ili nadmašiti sve zahtjeve. Nakon dopisa LVV-a obustavili smo radove i u potpunosti ćemo ispuniti njihove zahtjeve. Radujemo se nastavku otvorenog dijaloga sa svim nadležnim tijelima."