Goran Marić: Treba formirati povjerenstvo koje će istraživati predstečajne nagodbe

Goran Marić: Treba formirati povjerenstvo koje će istraživati predstečajne nagodbe

Foto: Hina

SABORSKA rasprava o izvješću o poslovanju Financijske agencije (Fina) aktualizirala je pitanje predstečajnih nagodbi, a HDZ-ov Goran Marić zatražio je formiranje istražnog povjerenstva koje bi utvrdilo sve okolnosti vezane za predstečajne nagodbe.

"Mislim da bi bilo nužno da se u Saboru konsenzusom formira istražno povjerenstvo, koje bi utvrdilo sve okolnosti u svezi predstečajnih nagodbi. To bi bio dugotrajan i mukotrpan posao, ali on bi bio nužan", rekao je Marić.

Iz Kluba HDZ-a zamjerali su da je u izvješću prešturo napisan dio koji se odnosi na predstečajne nagodbe. U izvješću se, naime, navodi kako je 2014. zaprimljeno 7.574 predmeta u kojima je iskazano 65 milijardi kuna prijavljenih obveza, što obuhvaća tvrtke koje su u predstečajnoj nagodbi sa zaposlenih 60.148 radnika.

Šuker: Država putem predstečajnih nagodbi otpisala preko 10 milijardi kuna

"Nas u Klubu HDZ-a zanimaju rezultati predstečajne nagodbe, koliko je procesa uspjelo, koliko ih je propalo, koliko je danas zaposlenih u odnosu na trenutak kad je pokrenuta predstečajna nagodba. Zato što je država putem predstečajnih nagodbi otpisala preko 10 milijardi kuna", rekao je Ivan Šuker (HDZ).

Zapitao se i što je s malim i srednjim poduzetnicima te obrtnicima koje, kaže, na ročištima niko ništa nije ni pitao. "Mnogi su obrtnici, nažalost, zatvorili svoje obrtničke radnje, isto kao i mali poduzetnici. I to su činjenice kojima je mjesto u ovom izvješću. Kad pogledate prihodovnu stranu Financijske agencije onda ćete vidjeti da je najizdašniji prihod onaj od naknade za provođenje predstečajnih nagodbi", rekao je Šuker i dodao kako je riječ o oko 114 milijuna kuna u 2014. godini.

Lovrinović: Predstečajne nagodbe crna su mrlja u novijoj hrvatskoj povijesti

Iz Mosta najavljuju kako će zatražiti pismeno, detaljno izvješće o predstečajnim nagodbama. "To je jedna crna mrlja u novijoj povijesti Hrvatske. Poslije pretvorbe i privatizacije to je vjerojatno najveći izvor kriminala u Hrvatskoj", poručio je Ivan Lovrinović..

Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida upozorio je kako su pravne i fizičke osobe koje su u blokadi žrtve financijskog nasilja, te da je sve to posljedica Ovršnog zakona. "Puno je bilo slučajeva da su na temelju izmišljenog duga i duga za kojeg vjerovnik ne zna da ga je već naplatio, dolazili nalozi. Na temelju tih naloga je dužniku blokiran račun, pa čak i ovršen, a iako se poslije uspostavilo da je potraživanje neutemeljeno, Fina je naplatila tu uslugu za sebe", rekao je Sinčić, upitavši se zbog čega se ne provjerava je li nalog utemeljen.

"Mostovac" Lovrinović hvalio je Sinčićev društeni aktivizam, također se založivši za preispitivanje Ovršnog zakona. "Ne može se događati da čovjek koji duguje 30, 50 ili 80 kuna poslije mora platiti još 700 ili 1.000 kuna na temelju provedenog ovršnog postupka, u kojem najviše zarađuju pojedina odvjetnička društva", poručio je.

Po izvješću, na dan 31. prosinca 2014. u blokadi je bilo 322.498 građana, a njihov dug je iznosio 31,06 milijardi kuna. U odnosu na 2015. godinu, broj građana se smanjio, no njihov ukupni dug je porastao nominalno te se radi većinom o građanima u dugogodišnjim blokadama.

Mlakar: Bivša Vlada htjela difamirati AZOP

Saborsku raspravu o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) u 2014. HDZ je iskoristio da aktualizira pitanje smjene čelnih ljudi te Agencije.

“Anto Rajkovača vodi se kao ravnatelj AZOP-a, no je li to baš tako”, upitao je Davorin Mlakar (HDZ), podsjetivši da je u svibnju 2015. bivša Vlada predložila Saboru da razriješi Rajkovaču i njegovu zamjenicu Dubravku Dolenc, no da se taj prijedog izgubio u saborskim hodnicima.

Mlakar podsjeća da je nekoliko tjedana prije toga, AZOP upozorio Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa da je javno objavilo podatke koje nije smjelo. I umjesto da dva tijela surađuju, Povjerenstvo je prvo izbrisalo podatke, a onda pokrenulo upravni spor protiv Agencije, no u rujnu prošle godine Ustavni sud je taj spor obustavio jer je Povjerenstvo povuklo tužbu, rekao je Mlakar, zaljučivši da je bivša Vlada cijelu priču pokrenula kako bi difamira čelne ljude Agencije i samu Agenciju.

Most, kaže Mario Klobučić, načelno propituje opravdanost brojnih agencija, ima ih 190, zapošljavaju preko 20 tisuća ljudi i troše oko 70 milijardi kuna godišnje. Mostu je stalo da održi obećanje dano građanima da će uvesti reda u državne službe i mnogobrojne agencije i pri tome će čvrsto stajati, poručio je Klobučić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara