AKTIVNOST u gospodarstvu eurozone smanjena je u srpnju odražavajući pad u industriji i stagnaciju u uslužnom sektoru zbog smanjivanja osobne potrošnje pod pritiskom visoke inflacije, pokazalo je istraživanje S&P Globala. Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u srpnju za 2,6 bodova u odnosu na lipanj, kliznuvši na 49,4 boda, utvrdio je S&P Global.

Vrijednosti niže od 50 bodova signaliziraju pad aktivnosti. "Čini se da će gospodarstvo eurozone pasti u trećem tromjesečju jer se poslovna aktivnost u srpnju smanjila, a pokazatelji koji signaliziraju trendove nagovješćuju pogoršanje u nadolazećim mjesecima", rekao je poslovni ekonomist S&P Globala Chris Williamson.

Građani zbog rasta troškova života troše samo na osnovne usluge

"Kada se izuzmu pandemijski mjeseci, pad u srpnju prvi je signal PMI-a od lipnja 2013. godine koji ukazuje na pad gospodarstva, po tromjesečnoj stopi od 0,1 posto", dodao je Williamson. Aktivnost u uslužnom sektoru gotovo je stagnirala, prema padu indeksa na 50,6 bodova, najnižu razinu u petnaest mjeseci.

Građani zbog rasta troškova života troše samo na osnovne usluge pa je indeks novih narudžbi u uslužnom sektoru pao na 48,4 boda, najnižu razinu od veljače prošle godine, ocrtavajući pad potražnje. Aktivnost u industriji pala je prvi put u više od dvije godine, a menadžeri ukazuju na gomilanje zaliha bez presedana zbog slabije prodaje.

"Proizvodnja će vjerojatno morati biti smanjena zbog prilagodbe kompanija slabijoj potražnji, nagađa Williamson. Menadžeri su pesimistični u procjenama za sljedećih 12 mjeseci, pokazalo je istraživanje.

ECB podigao kamatne stope

"Poslovna očekivanja za idućih 12 mjeseci spustila su se na razinu kakvu smo rijetko imali priliku vidjeti u proteklom desetljeću zbog pojačanih strahovanja za gospodarske izglede, potaknutih djelomice zabrinutošću za opskrbu energentima i inflacijom", rekao je Williamson. Dodatni su razlog za strah postroženi uvjeti financiranja, dodao je ekonomist S&P Globala.

Europska središnja banka podigla je kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju unatoč slabljenju potražnje, što bi u normalnim okolnostima bilo okidač za ublažavanje monetarne politike, a viši troškovi zaduživanja nužno će pojačati opasnost recesije, naglašava Williamson.

Tračak nade ulijeva mu tek kontinuirano izraženo usporavanje rasta prodajnih cijena i cijena sirovina, koje bi trebalo rezultirati nižom inflacijom, napominje.