HRVATSKA se nada da će što prije biti pozvana u NATO, ali ne želi nagađati o datumu kada bi se to doista moglo dogoditi, izjavila je u srijedu u Washingtonu hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović.

"Hrvatska izražava nadu da će dobiti pozivnicu za NATO što je moguće prije", rekla je Grabar-Kitarović novinarima nakon susreta s američkim kongresnikom Peterom Viscloskym.

Dodala je da je to poruka za predstavnike američkih vlasti s kojima je razgovarala ili će razgovarati tijekom svog petodnevnog posjeta Washingtonu na kojem nastoji osigurati potporu Sjedinjenih Država za što skorije uključenje Hrvatske u NATO.

Hrvatski dužnosnici su ranije izjavljivali da se Hrvatska nada pozivu u NATO najkasnije 2008., a signali u tom smislu da se očekuje već na summitu NATO-a u studenom u Rigi.

"Ja o datumima neću spekulirati jer ne želim podizati razinu očekivanja u Hrvatskoj", rekla je ministrica.

Ona je u ponedjeljak u Washingtonu na susretu Američko-jadranske povelje zajedno s kolegama iz druge dvije članice Povelje, Albanijom i Makedonijom te njihovim partnerom SAD-om pozitivno ocijenila napredak tri zemlje prema NATO-u.

Američki podtajnik za političke poslove Nicholas Burns je nakon susreta kazao kako su sve tri zemlje ostvarile veoma dobar napredak u ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u, ali da NATO još nije odlučio kada će donijeti odluku koje nove zemlje da pozove u članstvo.

Grabar-Kitarović je novinarima u srijedu rekla da u Rigi očekuje priznanje napora Hrvatske kao i Albanije i Makedonije k NATO-u i "da će biti osnažena poruka da članstvo u NATO-u ostaje otvoreno".

Kazala je kako vjeruje u obećanja dužnosnika NATO-a da se pristupanje Sjevernoatlantskom savezu temelji na individualnim dostignućima svake zemlje te da se nada da će postignuća Hrvatske biti priznata i osigurati joj pozivnicu što je prije moguće.

Na potpori iskazanoj u dvije nedavne rezolucije u kojima su Zastupnički dom i Senat Kongresa preporučili što skorije primanje Hrvatske u NATO zahvalila je i supredsjedatelj Hrvatskog kluba u Kongresu Viscloskyom.

Izrazila je nadu da će se potpora Kongresa nastaviti rekavši da je ona "iznimno bitna" Hrvatskoj kao i podrška američke vlade za ostvarenje hrvatske ambicije za NATO.

Visclosky koji je odigrao značajnu ulogu u donošenju kongresnih rezolucija, je rekao kako "nema nikakva razloga sumnjati da će se raspršiti daljna potpora aspiracijama Hrvatske u Zastupničkom domu i Senatu".

Grabar-Kitarović je u srijedu također uručena medalja predsjednika uglednog Sveučilišta George Washington na kojem je od 2002. do 2003. kao Fulbrightov stipendist radila preddoktoratska istraživanja o međunarodnim odnosima i sigurnosnim pitanjima.

Uručujući joj medalju predsjednik Sveučilišta Stephen Joel Trachtenberg je kazao da je ona priznanje za zasluge Grabar-Kitarović u hrvatskoj vanjskoj politici koji su pridonijeli da je Hrvatska sada najuspješnija zemlja na Balkanu.

Predsjednička medalja je najviše priznanje koje dodjeluje predsjednik Sveučilišta, a od njegove uspostave 1988. dobili su ga među ostalim i političari Vaclav Havel, Mihail Gorbačov i Abba Eban.