LJUDI u Hrvatskoj ne vjeruju jedni drugima, što je potvrđeno u više istraživanja. Riječ je o ozbiljnom društvenom i ekonomskom problemu jer upravo povjerenje jača institucije i stvara uvjete u kojima ekonomija lakše raste.

Hrvatska na dnu EU

Prema podacima Our World in Data, koji prenosi rezultate međunarodnih istraživanja vrijednosti i stavova građana okupljenih u bazi Integrated Values Surveys, Hrvatska je među državama s najnižom razinom međusobnog povjerenja u Europskoj uniji.

Ključni pokazatelj pritom je udio ljudi koji se slažu s tvrdnjom da se "većini ljudi može vjerovati" (Share of people agreeing with the statement "most people can be trusted"), a podaci obuhvaćaju razdoblje od 1993. do 2022. IVS spaja rezultate iz European Values Studyja (EVS), koji obuhvaća europske zemlje, i World Values Surveya (WVS), globalnog istraživanja koje uključuje desetke država.

Dok u Danskoj čak 74 posto ljudi kaže da se "većini ljudi može vjerovati", a vrlo visoko su i druge bogate skandinavske zemlje poput Finske (68%) i Švedske (63%), u Hrvatskoj s tom tvrdnjom je suglasno tek 14 posto građana.

To je rezultat koji Hrvatsku svrstava među najgore u Europskoj uniji. Bliže smo Rumunjskoj (12%) nego prosjeku zapadnih država, a daleko ispod Njemačke (42%), Španjolske (41%) ili Nizozemske (57%). Potpuno dno drže Cipar (7%) i Grčka (8%).

Zanimljivi trendovi u bivšoj Jugoslaviji

Posebno su zanimljivi podaci za zemlje bivše Jugoslavije. Početkom 1990-ih to su bila nova, ratom i tranzicijom opterećena društva, s institucijama u nastajanju i velikom nesigurnošću. Logično bi bilo očekivati da će se, kako godine prolaze, stabilizacijom države i ekonomije povećavati i spremnost ljudi da vjeruju jedni drugima.

No u Hrvatskoj se dogodilo suprotno. Udio građana koji smatraju da se "većini ljudi može vjerovati" pao je s 23 posto 1993. na 14 posto 2022. Taj pad izgleda kao trajno razočaranje i gubitak vjere u društvo, a ne kao prolazna posljedica teških devedesetih.

Slovenija pokazuje potpuno suprotan smjer, s 16 posto 1993. porasla je na 25 posto 2022. To je važna iznimka jer sugerira da povjerenje ipak može rasti kada društvo postane uređenije. Makedonija također bilježi rast, s 8 na 15 posto, iako ostaje nisko. Ostatak regije uglavnom klizi prema još većem nepovjerenju, Srbija je pala s 28 na 16 posto.

I po drugom istraživanju Hrvatska je na začelju

Već godinama društvenim mrežama kruži porazna karta Europe koja pokazuje koliko ljudi vjeruju jedni drugima, a Hrvatska je na njoj redovito pri samom dnu.

Riječ je o karti zemalja članica EU napravljenoj prema Europskom indeksu kvalitete vlasti (EQI) koji izrađuje Institut za kvalitetu vlasti Sveučilišta u Gothenburgu u Švedskoj.

Podaci se odnose na 2021. godinu, a kartu je na temelju podataka iz EQI-ja izradio i na Twitteru objavio švedski politolog sa Sveučilišta u Gothenburgu Anders Sundell. Iako je isto sveučilište 2024. objavilo nove EQI podatke, oni nisu izdvojeni u obliku zasebne, usporedive karte povjerenja.

Zemlje EU čiji građani imaju najviše povjerenja u svoje sugrađane su Finska i Nizozemska, koje su obojene tamnozeleno, zatim Belgija, Danska, Austrija, Litva, Irska i Njemačka. A apsolutno najgore zemlje EU po pitanju međusobnog povjerenja, obojene tamnocrveno, su Bugarska i Hrvatska.

Gdje je problem s Hrvatskom?

Razloge za nepovjerenje nije teško prepoznati. Državne institucije su spore, neujednačene ili selektivne. Kad se tome dodaju ogromne afere, teško je očekivati drugačije društvo. A kad je država takva, u Hrvatskoj često uzrok, a ne rješenje problema, ne čudi ni to da mnogi pokušavaju prevariti državu, ali i jedni druge.

Ne iznenađuje onda da Hrvatska loše stoji na pokazateljima koji opisuju kvalitetu institucija i percepciju poštenja sustava. Prema najnovijem indeksu korupcije Transparency Internationala, onom za 2024. godinu, Hrvatska je među najkorumpiranijim državama Europske unije. Indeks percepcije korupcije se od svog uvođenja 1995. godine etablirao kao vodeći globalni pokazatelj raširenosti mita.

Hrvatska je pala na ljestvici koja mjeri slobodu medija, a ne čudi niti da prema svim svjetskim istraživanjima po pitanju kvalitete pravosudnog sustava dobrano zaostaje za državama EU. 

Prema Indeksu vladavine prava, koji je razvila neprofitna multidisciplinarna organizacija Projekt Svjetske Pravde, Hrvatska ima jedan od najgorih pravosudnih sustava u EU. Globalno gledajući je Hrvatska u rangu afričkih zemalja, poput Namibije. Ruanda ima veću ocjenu kvalitete pravosuđa od Hrvatske.

Ekonomist Bejaković: Povjerenje se teško postiže, a brzo se gubi

Dr. sc. Predraga Bejakovića iz Instituta za javne financije pitali smo jesu li ovakva istraživanja dovoljno "svježa", odnosno može li se prigovoriti da su podaci prestari. Kaže da takav prigovor ne stoji jer se ovakvi pokazatelji ne mijenjaju značajno iz godine u godinu, nego su rezultat dugoročnih trendova. Upravo zato, dodaje, riječ je o vjerodostojnim indikatorima.

Pitamo ga zašto je Hrvatska po ovim pokazateljima toliko loša.

"Povjerenje se ne razvija preko noći, treba tu jako puno vremena, teško se gradi, a velika je šansa da se neće razviti ako vlast i građani nisu nastrojeni da rade u općem interesu. Koliko je povjerenje teško izgraditi, toliko ga je lako razbiti", govori.

"Dovoljna je jedna glupa mjera da se povjerenje razbije. I tu ne mislim samo na odnos vlasti prema građanima, nego i građana prema državi i građana prema drugom građaninu. Taj osjećaj se stvara ako vas prevari trgovac ili profesor u školi. Povjerenje se jako dugo stvara", kaže.

Sve slabi bez povjerenja

Dodaje da je povjerenje jedan od temeljnih stupova svakog funkcionalnog društva.

"Ono predstavlja nevidljivu, ali izuzetno snažnu poveznicu među ljudima, institucijama i zajednicama. Bez povjerenja, društveni odnosi postaju nestabilni, suradnja slabi, a konflikti se lakše razvijaju. U društvima u kojima je povjerenje visoko, ljudi su skloniji pomagati jedni drugima, sudjelovati u volonterskim aktivnostima i doprinositi općem dobru", kaže naš sugovornik.

"Takva društva karakterizira snažan društveni kapital, odnosno mreža odnosa, normi i vrijednosti koje olakšavaju koordinaciju i suradnju. Sociolozi ističu da društva s visokim stupnjem povjerenja imaju nižu stopu kriminala, veću razinu društvene solidarnosti i bolju kvalitetu života", kazao je.

"Povjerenje olakšava ulaganja, potiče inovacije..."

"Ekonomski razvoj također je snažno povezan s razinom povjerenja u društvu. U gospodarstvima u kojima postoji povjerenje među poslovnim partnerima, troškovi poslovanja su niži jer je potrebno manje kontrole, ugovora i nadzora.

Povjerenje olakšava ulaganja, potiče inovacije i ubrzava razmjenu dobara i usluga. Ekonomisti poput Francisa Fukuyame ističu da su društva s visokim stupnjem povjerenja konkurentnija i dugoročno uspješnija. Bez povjerenja, tržište postaje neefikasno, a ekonomski odnosi nestabilni", dodaje.

Zaključuje da je povjerenje temelj bez kojeg društvo ne može funkcionirati na zdrav i održiv način.

"Ono povezuje ljude, jača institucije, potiče gospodarski razvoj i omogućuje zajedničko suočavanje s izazovima. Iako je krhko i podložno narušavanju, povjerenje je istodobno i snaga koja društvu daje stabilnost i smisao. Stoga je njegovanje povjerenja odgovornost svakog pojedinca i svake institucije, jer bez njega nema ni stabilne budućnosti društva", rekao je Bejaković.