Građani će ubuduće plaćati 15 posto zdravstvene usluge?

Građani će ubuduće plaćati 15 posto zdravstvene usluge?
PREMA prijedlogu zdravstvene reforme koju je izradila stručna skupina na čelu s Andrijom Hebrangom, hrvatski bi građani trebali kroz tri do pet godina sudjelovati u plaćanju 15 posto zdravstvenih usluga, po uzoru na građane Europske unije koji zdravstveno osiguranje prosječno doplaćuju 20 posto.

Time bi se promijenila sadašnja neodrživa situacija u kojoj 99 posto sredstava za zdravstvo izdvaja država, dok građani, među kojima je njih 2,5 milijuna oslobođeno svih plaćanja, izdvajaju svega jedan posto novca za zdravstvenu zaštitu, rekao je Hebrang predstavljajući prijedlog reforme na današnjem kongresu menagementa u zdravstvu u hotelu Westin.

Hrvatski građani za zdravstvo uplaćuju 350 eura godišnje, a prosječno troše 450 eura, pa je ukupan dug zdravstva u 2005. rastao za 100 milijuna kuna mjesečno, pokazuju podaci Svjetske banke.

Ministar zdravstva Neven Ljubičić nije želio govoriti o konkretnim rokovima kad bi trebale zaživjeti prve mjere iz zdravstvene reforme već je naglasio da će o tome ponajviše odlučivati socijalni partneri koji će imati značajan utjecaj na mjere, kako bi one zadržale socijalnu komponentu.

Radna skupina predlaže zahvate u području zdravstvenog osiguranja kako bi se obuzdali golemi troškovi koje ponajprije generira bolnički sustav, s gubicima u prošloj godini od 3,2 milijarde kuna, te velika potrošnja lijekova na koje je lani potrošeno 3,1 milijardu kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hebrang tako navodi da treba mijenjati položaj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji bi se trebao baviti samo obveznim zdravstvenim osiguranjem te odvojiti od utjecaja politike.

HZZO bi trebao postati osiguravajućom kućom u čijoj će skupštini participirati poslodavci, umirovljenici, udruge bolesnika i ostale zainteresirane skupine, dok bi Vlada zadržala samo kontrolnu funkciju.

Zavod bi formirao "košaricu osnovnog osiguranja" iz koje bi bilo vidljivo koliko plaća država, dok bi ostatak do pune cijene usluge plaćao osiguranik.

Stopostotno pokriće osnovnog osiguranja imali bi samo primarna zaštita, zaštita djece i trudnica te liječenje malignih bolesti.

Dopunsko zdravstveno osiguranje izuzelo bi se iz osnovnog i prepustilo osiguravateljskim kućama koje djeluju na tržištu, koje bi građanima nudile pakete dopunskog osiguranja, za razliku do pune cijene usluge, te dodatno osiguranje za zdravstveni nadstandard.

Postojale bi i dvije liste lijekova - osnovna na kojoj bi se nalazili najjeftiniji generici, i lista sa skupljim lijekovima za koje bi se plaćala razlika u cijeni. Od uvođenja dvaju lista očekuje se ušteda od 500 milijuna godišnje, rekao je Hebrang.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara