RASTUĆI troškovi stanovanja nalik su "novoj pandemiji" koja se širi Europom, izjavio je gradonačelnik Barcelone Jaume Collboni, dok su on i 16 drugih gradskih čelnika pozvali EU da odgovori na krizu osiguravanjem milijardi eura financiranja za najpogođenija područja, piše The Guardian.

Očekuje se da će EU već sutra predstaviti svoj prvi plan za rješavanje stambene krize, nakon višemjesečnih konzultacija. Oni koji se nalaze na prvoj crti krize već dugo upozoravaju da je problem postao prevelik da bi ga se ignoriralo. "Nova pandemija koja pogađa europske gradove zove se trošak stanovanja", rekao je Collboni, koji je prošle godine pokrenuo savez "Gradonačelnici za stanovanje" uz podršku kolega iz Pariza i Rima.

"A suočene s ovom novom pandemijom, europske institucije - kao što su to učinile s Covidom - moraju dodijeliti izvanredna sredstva za promicanje izgradnje pristupačnog stanovanja za mlade, radničke obitelji i urbanu srednju klasu."

Tijekom protekle godine, savez, čijih 17 gradonačelnika predstavlja više od 20 milijuna ljudi, poziva EU da učini više kako bi se pozabavila onim što opisuju kao "socijalnu hitnost": galopirajućim troškovima nekretnina i najamnina, koji su, kako tvrde, posijali nejednakost i u nekim slučajevima pridonijeli jačanju krajnje desnice.

Podaci Eurostata

Nakon dugotrajne kampanje i sastanaka s visokim dužnosnicima EU, savez je u listopadu pozdravio činjenicu da je stambena politika - područje u koje se EU tradicionalno nije miješala - sada čvrsto na dnevnom redu. "Sada se to mora pretočiti u resurse", poručio je Collboni.

Od Atene do Amsterdama i od Bologne do Budimpešte, gradonačelnici pozivaju EU da pokrene fond za pristupačno stanovanje, sličan programu NextGenerationEU iz doba Covida, kako bi se mobiliziralo najmanje 300 milijardi eura godišnje javnih i privatnih ulaganja. Također žele da im se osigura mjesto za stolom pri donošenju odluka.

Cijene kuća diljem EU porasle su za 48% između 2010. i 2023. godine, prema podacima Eurostata, dok su najamnine u istom razdoblju skočile za 22%. Do 2023. godine, gotovo jedna od deset osoba trošila je 40% ili više svog raspoloživog dohotka na stanovanje, a taj postotak penje se na 29% u Grčkoj, 15% u Danskoj i 13% u Njemačkoj.

"Prijetnja europskim vrijednostima"

Collboni je stambenu krizu opisao kao unutarnju prijetnju bloku bez presedana, upozoravajući da bi neuspjeh u rješavanju problema mogao navesti građane da preispitaju sposobnost demokracija da riješe njihove najveće probleme.

"Na isti način na koji se rat u Ukrajini i prijetnja iz Rusije uvijek objašnjavaju kao temeljni izazov europskim vrijednostima i demokracijama, tako je i trošak stanovanja", rekao je. "Stoga mu treba dati isti prioritet."

U Barceloni, gdje je prosječna cijena doma porasla za gotovo 70% u posljednjem desetljeću, Collboni ne sumnja u ulogu koju EU mora odigrati. "Kada se sve zbroji, mi branimo pravo na ostanak u našem gradu. Ove institucije, koje su 40 do 50 godina jamčile pravo na slobodno kretanje kapitala i ljudi, sada nam moraju pomoći da jamčimo pravo na ostanak", rekao je.

Neuspjeh u tome, upozorio je, nosi rizik prepuštanja terena populistima koji nastoje iskoristiti javno nezadovoljstvo traženjem žrtvenog jarca umjesto nuđenjem rješenja. "Ne možemo ostati zaglavljeni u retorici obrane demokracije, inkluzivnih društava i jednakih mogućnosti ako se životni standard ljudi pogoršava", rekao je Collboni. "Ako čak i sa stabilnim poslom i stabilnom plaćom ljudi ne mogu živjeti s minimalnom razinom normalnosti, tada se diskurs raspada."