OD UKIDANJA poreza na promet nekretnina u sljedećoj godini, kako sada stvari stoje, nema ništa. Informacija je to koju je za Index potvrdilo nekoliko sugovornika iz vladinih krugova.

"Točno je da u programu vlade stoji ukidanje poreza na promet nekretnina, ali to je najava koja se odnosi na cijeli mandat. Nigdje nije pisalo niti je itko rekao kada će se točno to dogoditi, pa tako nitko nije govorio ni o 1. siječnju sljedeće godine. S tom ćemo mjerom ići kada se stvore uvjeti", kratko je za Index kazao dobro upućeni izvor iz vladinih krugova koji je želio ostati anoniman. 

Naglasak u poreznoj reformi će biti na smanjenju poreza na dohodak

Sličnu poruku dobili smo i od drugog sugovornika iz vlade koji nam je kazao da ne treba očekivati ukidanje poreza na promet nekretnina već u sljedećoj godini. Koronakriza je, uostalom, jako napregnula kako državne, tako i lokalne financije, pa za takav zahvat ni u središnjoj državi ni u lokalnoj samoupravi, čiji je prihod porez na promet nekretnina, u ovom trenutku nisu spremni. Umjesto ukidanja tog poreza, vladi će, čini se, u predstojećoj novoj rundi porezne reforme u fokusu biti daljnje smanjenje poreza na dohodak, odnosno rezanje stopa poreza na dohodak s 36 na 30 i s 24 na 20 posto. Na to upozorava i naš sugovornik iz vlade.

"Umjesto ukidanja poreza na promet nekretnina ići će druge porezne promjene i rasterećenja, kako smo i najavili", poručio je naš sugovornik.

Naši izvori odbacuju tvrdnje da su od ukidanja poreza na promet nekretnina u sljedećoj godini odustali pod pritiscima gradonačelnika i načelnika općina, čiji bi proračuni, u kombinaciji s izmjenama u sustavu poreza na dohodak, koji je također prihod lokalnih blagajni, ostali bez prevelikog zalogaja. I predsjednik Udruge gradova Željko Turk, inače gradonačelnik Zaprešića, tvrdi da gradonačelnici i općinski načelnici nisu vršili pritisak na vladu Andreja Plenkovića da do daljnjega odustane od najavljenog ukidanja poreza na promet nekretnina. 

Lokalni čelnici kažu da nisu vršili pritisak, ali priopćenje jasno pokazuje da im ukidanje tog poreza ne odgovara 

"U srpnju smo imali sastanak s predstavnicima vlade i tada je kao jedna od reformi spominjano ukidanje poreza na promet nekretnina, no nitko nije spominjao nikakve rokove, a pogotovo se nije govorilo o datumima. Dakle, tvrdnje da smo vršili pritisak ne stoje", kaže za Index Turk. 

Na naše pitanje koliki značaj prihodi od poreza na promet nekretnina imaju u njegovom gradskom proračunu, Turk kaže da značaj nije prevelik jer se gradski proračun puni ponajprije iz drugih prihoda, prije svega od poreza na dohodak. Ipak, priznaje da je i porez na promet nekretnina važna karika u konstrukciji gradskih financija. 

"Porez na promet nekretnina ne spada u ključne prihode, ali svakako nam je i taj prihod bitan", ističe Turk. 

No, što god govorili gradonačelnici, jasno je da im ukidanje poreza na promet nekretnina ne odgovara. Na taj zaključak upućuje i priopćenje koje je Udruga gradova objavila 24. srpnja, nakon sastanaka s potpredsjednikom vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem, u kojem se upozorava da će se zbog najavljenih izmjena u poreznom sustavu, u koje su uključili i ukidanje poreza na promet nekretninama, prihodi lokalne samouprave dodatno smanjiti, i to u vrijeme kada se od njih očekuje da pojačaju napore na privlačenju novca iz fondova EU, za što moraju osigurati vlastiti udio. 

"Udruga gradova procjenjuje da će se zbog navedenih izmjena prihodi lokalne samouprave s osnove poreza na dohodak umanjiti približno dvije milijarde kuna te dodatnih 1,1 milijardu kuna zbog poreza na promet nekretninama, odnosno oko 11 posto prihoda poslovanja", poručuje se u priopćenju Udruge gradova. 

Od poreza na promet nekretnina gradovi i općine godišnje uberu preko milijardu kuna

Od poreza na promet nekretnina, dakle, gradovi i općine godišnje uberu ukupno oko 1,1 milijardu kuna. Najviše, preko 300 milijuna kuna, od tog poreza ubere Grad Zagreb. Ne čudi stoga da bi izmjene u poreznom sustavu kakve su se očekivale, a i najavljivale, za novi krug porezne reforme najviše pogodile gradove i općine, budući da bi lokalne jedinice ostale bez ukupno čak 3,1 milijarde kuna. To je već dovoljan razlog za lokalnu samoupravu da se usprotivi novim izmjenama u poreznom sustavu. Tim više što su i dosadašnje izmjene u poreznom sustavu mahom išle na njihovu štetu. 

Međutim, gubitnici toga su građani koji će i dalje plaćati porez na promet nekretninama, i to po stopi od tri posto, koliko ona iznosi posljednjih godina, nakon što je smanjena s ranijih pet posto. To znači da će kupac nekretnine vrijedne 100.000 eura i sljedeće godine lokalnoj samoupravi morati platiti i porez u vrijednosti od 3000 eura.

Puno je izuzetaka od plaćanja poreza na promet nekretnina

Ipak, Jasna Vuk iz RRiF Visoke škole za financijski menadžment upozorava kako kod poreza na promet nekretninama postoji dosta izuzetaka. Taj porez, primjerice, ne plaćaju tvrtke kada se nekretnine unesu u kapital trgovačkog društva, a ne plaćaju ga ni jedinice lokalne samouprave i država, kao ni tvrtke i ustanove kojima je država ili lokalna samouprava jedini osnivač. Od plaćanja tog poreza izuzete su i udruge koje su registrirane za humanitarne djelatnosti, kao i Crveni križ. Ne plaćaju ga ni obveznici PDV-a, poput nekretninskih tvrtki kada kupuju nekretnine koje podliježu plaćanju PDV-a.

"Sustav je tako postavljen da se ne plaća i porez na promet nekretninama i PDV, već samo jedan od tih poreza. S obzirom na to da je stopa poreza na promet nekretnina tri posto, a Hrvatska i nema tako razvijeno tržište nekretnina kao zapadne zemlje, onda to i nije značajan prihod lokalnih proračuna", objašnjava za Index Vuk.

Lokalne vlasti nisu se reformirale pa ne žele nove izmjene u poreznom sustavu

No, Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta ocjenjuje kako odustajanje od ukidanja poreza na promet nekretninama u sljedećoj godini možda i najbolje oslikava stanje u Hrvatskoj. Lokalni su se čelnici, podsjeća, protivili uvođenju poreza na nekretnine (imovinu), koji je najavljivala još vlada Zorana Milanovića, a i vlade koje su uslijedile, iako bi to bio baš prihod lokalnih proračuna. Lokalne vlasti nisu u međuvremenu provele nikakve reforme i sada, kada im je koronakriza pokucala na vrata, žele očuvati postojeće stanje, pa tako i porez na promet nekretninama. Pogotovo jer se bliže lokalni izbori, uoči kojih bi bilo nepopularno ponovno otvarati pitanje poreza na imovinu.

"Izmjene u poreznom sustavu ugrozile bi financijsku stabilnost lokalnih proračuna jer lokalni čelnici nisu proveli nikakve reforme i tako smanjili svoje rashode. Zato sad vrše pritisak protiv novih izmjena u poreznom sustavu. Taj pritisak je posljedica neprovedenih reformi, a zbog neprovedenih reformi sada se stvara i deficit lokalne države", upozorava za Index Lovrinčević. 

Prostor za novo porezno rasterećenje je mali dok država ne smanji potrošnju

Dodaje kako slični izazovi čekaju i središnju državu koja više nema prostora za porezno rasterećenje dok ne smanji potrošnju i tako sreže rashodnu stranu proračuna. No rezanje rashodne strane, napominje naš sugovornik, znači dirati u osinje gnijezdo povlaštenih mirovina, teritorijalnog preustroja, parafiskalnih nameta i ostalih tabu tema.

"Za porezno rasterećenje treba stvoriti fiskalni prostor, a to znači smanjiti rashodnu stranu proračuna. U protivnom, u pitanje dovodite stabilnost javnih financija, i to u uvjetima krize", zaključuje Lovrinčević. 

Kao tri kritična područja u kojem su potrebne reforme ističe parafiskalne namete te zdravstveni i mirovinski sustav.