Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij objavio je da je imao hitan telefonski razgovor s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o potencijalu za deeskalaciju i diplomatsko rješenje stanja u istočnoj Ukrajini. 

Međunarodni promatrači i ukrajinska vlada izvijestili su o sve većim separatističkim kršenjima primirja koje podržava Rusija. SAD i Velika Britanija istovremeno upozoravaju da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla biti neizbježna.

U tvitu je Zelenskij poručio da je Macrona obavijestio o "nasilju na bojišnici, ukrajinskim gubicima i o granatiranju".

NATO je premjestio svoje osoblje iz glavnog ukrajinskog grada Kijeva u Lavov na zapadu zemlje i u Bruxelles iz sigurnosnih razloga, rekao je u subotu dužnosnik NATO-a te ujedno potvrdio izvješće norveškog portala VG.

„Sigurnost našeg osoblja je najvažnija, pa je zbog toga osoblje premješteno u Lavov i Bruxelles. Uredi NATO-a u Ukrajini ostaju otvoreni“, izjavio je dužnosnik ne navodeći detalje o broju i poslovima preseljenih.

NATO i države saveznice pomno pratie i procjenjuju situaciju te će nastaviti poduzimati sve potrebne mjere, rekao je dužnosnik.

Lavov se nalazi na krajnjem zapadu Ukrajine, a mnoge zemlje su već premjestile svoje osoblje iz Kijeva.

Tim CNN-a i drugi novinari koji su pratili ukrajinskog ministra unutarnjih poslova na obilasku fronta u istočnoj Ukrajini našli su se u subotu pod minobacačkom vatrom. Nitko nije ozlijeđen, javlja CNN. 

Ministar unutarnjih poslova Denis Monastrijskij tražio je zaklon jer je nekoliko minobacačkih granata palo u blizini. Ubrzo nakon granatiranja dao je izjavu međunarodnim medijima u Novoluhansku. Desetak minobacačkih metaka palo je u krugu od nekoliko stotina metara.

Govoreći za CNN prije nego što je napustio područje, Monastirskij je rekao: "Razgovarali smo s vojnicima na terenu. Duh je nevjerojatno hrabar i svi su dečki spremni za bilo koji scenarij."

Rekao je da mu je to bio prvi put pod vatrom. Novinarima je rekao da je bio u autu na putu i da su morali stati svaki put, leći na tlo i zakloniti se. 

Kasnije tijekom dana govorio je o pozicijama ruske vojske.

"Imamo informacije o napredovanju ruske vojske duž našeg teritorija", rekao je. "Postoje i informacije da su određene postrojbe Wagner PMC-a ušle na naš teritorij. Svrha boravka je organiziranje sabotaže na našem teritoriju", rekao je. 

Finski predsjednik usporedio je u subotu trenutačan odnos Rusije prema Ukrajini sa Staljinovim pokušajem prijetnje i podjele Finske prije napada 1939. 

"Sve što se trenutno događa u Ukrajini i na Zapadu podsjeća me na ono što se dogodilo u Finskoj", rekao je predsjednik Sauli Niinisto na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

"(Sovjetski diktator Josif) Staljin je mislio da će lako podijeliti naciju i napasti Finsku, no dogodilo se upravo suprotno. Ljudi su se ujedinili, što možemo vidjeti i u Ukrajini."

Finska, koja je bila dijelom Ruskog Carstva od 1809. do 1917. godine, oduprla se prvotnom napadu SSSR-a 1939. Ova nordijska zemlja kasnije se, tijekom Drugog svjetskog rata, priklonila nacističkoj Njemačkoj te je dio teritorija koji je posjedovala prije rata putem mirovnih sporazuma pripao Sovjetskom Savezu. Tijekom hladnog rata Finska je bila neutralna.

NATO premješta osoblje iz Kijeva u Lavov na zapadu zemlje "iz sigurnosnih razloga", navodi Reuters. "Sigurnost našeg osoblja je najvažnija, pa je osoblje premješteno u Lavov i Bruxelles. Uredi NATO-a u Ukrajini ostaju operativni", rekao je dužnosnik za Reuters, ne dajući procjenu ljudi i položaja koji su premješteni.

To je uslijedilo nakon odluka SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva da premjeste svoje ukrajinsko veleposlanstvo iz Kijeva u Lavov. Nekoliko drugih nacija također je preselilo diplomate i službe iz glavnog grada.

Finski predsjednik usporedio je u subotu trenutačan odnos Rusije prema Ukrajini sa Staljinovim pokušajem prijetnje i podjele Finske prije napada 1939. 

"Sve što se trenutno događa u Ukrajini i na Zapadu podsjeća me na ono što se dogodilo u Finskoj", rekao je predsjednik Sauli Niinisto na konferenciji o sigurnosti u Münchenu.

"(Sovjetski diktator Josif) Staljin je mislio da će lako podijeliti naciju i napasti Finsku, no dogodilo se upravo suprotno. Ljudi su se ujedinili, što možemo vidjeti i u Ukrajini."
 

Ministri vanjskih poslova skupine G7 nazvali su u subotu navečer sve veći broj kršenja primirja u istočnoj Ukrajini "vrlo zabrinjavajućim".

Ministri G7 osudili su upotrebu teškog naoružanja i neselektivno granatiranje civilnih područja u regiji Donbasa, rekavši da to predstavlja kršenje sporazuma iz Minska, osmišljenog 2015. za mirno rješavanje sukoba. Pozvali su Rusiju da iskoristi svoj utjecaj na proruske separatiste u istočnoj Ukrajini i ispuni svoje obveze u provedbi sporazuma iz Minska. Ministri su izjavili da su posebno zabrinuti zbog djelovanja samoproglašenih narodnih republika u istočnoj Ukrajini te da strahuju da bi "inscenirani incidenti mogli biti iskorišteni kao izgovor za moguću vojnu eskalaciju".

Predstavnici G7 pohvalili su izjave ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji ranije u subotu, gdje je istaknuo da je spreman igrati konstruktivnu ulogu u mirovnom procesu. 
 

Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je kako ne vjeruje da je povećana vojna prisutnost Rusije duž ukrajinske granice blef i da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao odlučiti napasti Ukrajinu u kratkom roku.

Rekao je kako je Rusija razvila borbenu infrastrukturu duž ukrajinske granice kako bi izvela uspješnu invaziju. 

"Ima brojne opcije koje su mu dostupne i mogao bi, mogao bi napasti u kratkom roku", rekao je Austin u intervjuu ABC-u snimljenom jučer.

Na pitanje o mogućnosti da Putin povećava napetosti bez namjere da stvarno izvrši invaziju Austin je rekao: "Ne vjerujem da je to blef."

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je za CNN da partneri u NATO-u trebaju dati vremenski okvir u kojem bi se Ukrajina mogla pridružiti savezu. 

"Ukrajini su potrebna sigurnosna jamstva", rekao je za CNN. Kazao je kako u Ukrajini razumiju da postoji mnogo različitih rizika zbog NATO-a te da je njegovoj zemlji potrebno da zna koliko je vremena potrebno da se prođe put do NATO-a. 

Upitan o korištenju američkih obavještajnih podataka koji se tiču moguće ruske invazije, Zelenskij je rekao kako vjeruje ukrajinskim sigurnosnim službama, ali da treba iskoristiti i druge informacije. 

"Mi zapravo ne živimo u zabludi. Razumijemo što se može dogoditi sutra... Ali nismo spremni staviti sami sebe u lijesove i čekati da uđu strani vojnici", rekao je još.

Američki ministar obrane Lloyd Austin ranije je danas, opisujući situaciju s Rusijom i Ukrajinom, koristio riječi koje sugeriraju da je usporedio rusku vojsku sa zmijom koja se sprema za napad.

Govoreći tijekom posjeta Litvi, rekao je kako se slaže sa sinoćnjom izjavom američkog predsjednika Joea Bidena u kojoj je rekao kako je sad siguran da je ruski predsjednik Vladimir Putin donio odluku da izvede novu invaziju na Ukrajinu.

"Odmotavaju se i sad su spremni za napad", rekao je Austin na konferenciji za novinare u litvanskom glavnom gradu Vilniusu, uoči razgovora sa sve zabrinutijim baltičkim čelnicima.

Ukrajinska vojska objavila je da su u subotu granate proruskih separatista ubile dvojicu ukrajinskih vojnika, a četvorica su ranjena u području istočne Ukrajine, gdje je ovotjedno nasilje izazvalo bojazan od početka ruske vojne akcije. Ukrajinska vojska je na svojoj Facebook stranici objavila da je od početka dana evidentirala 70 kršenja primirja koja su počinili separatisti, u usporedbi sa 66 slučajeva u prethodna 24 sata.

Vojska je izvijestila da su separatisti otvorili vatru na više od 30 naselja duž crte bojišnice, koristeći teško topništvo, što je zabranjeno sporazumima čija je svrha spriječiti dugotrajni sukob.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izjavila je u subotu da je paket sankcija Rusiji "spreman već tjednima".

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je sve njemačke državljane da odmah napuste Ukrajinu jer Zapad strahuje od ruske vojne invazije na Ukrajinu.

Vodeća zrakoplovna kompanija Lufthansa također je objavila da obustavlja letove za Kijev i iz njega. "Ovo utječe na sve polaske od ponedjeljka, 21. veljače, do 28. veljače 2022.", rekli su iz Lufthanse.

Austrija je u subotu također pozvala sve svoje građane da odmah napuste Ukrajinu, s izuzetkom onih koji trenutno borave u zapadnoj Ukrajini.

Zapadni čelnici upozorili su Rusiju da ni ne pomišlja o pomicanju državnih granica neke zemlje silom.

>> Opširnije

Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris još jednom je nazvala situaciju u Ukrajini "odlučujućim trenutkom".

Britanski premijer Boris Johnson upozorio je da ako Putin izvrši invaziju, "rat će biti praćen dugim i groznim razdobljem odmazde, osvete i pobune". "Ruski roditelji će žaliti za gubitkom mladih ruskih vojnika", rekao je.

Francuska kaže da nijedan čelnik ne zna sa sigurnošću hoće li Rusija napasti Ukrajinu, ali postoji rizik, rekao je novinarima u petak izvor iz francuske predsjedničke palače.

"Nijedan vođa nije rekao da će se invazija dogoditi ili neće, govorimo o riziku", rekao je izvor iz Elizejske palače nakon poziva između čelnika SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Kanade, Italije, Poljske, Rumunjske, NATO-a i Europske unije. "Mi nismo u glavi predsjednika Putina", nastavio je izvor. 

Litavski predsjednik pozvao je da se ojača sigurnost baltičkih država američkim snagama jer je regija zabrinuta zbog gomilanja ruskih vojnika pored Ukrajine, u čemu zapadne države vide prijetnju invazijom.

"Rusko gomilanje vojske na istočnoj granici NATO-a mijenja sigurnosnu situaciju", rekao je predsjednik Gitanas Nauseda nakon sastanka s američkim ministrom obrane Lloydom Austinom u Vilniusu.

"Ključno je ojačati regionalnu sigurnost (baltičkih država) dodatnim snagama SAD-a i ubrzati suradnju u vojnoj nabavi", dodao je.

Njemački kancelar Olaf Scholz ponovno je rekao da Europi prijeti rat. Govoreći na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u subotu ujutro, Scholz je rekao da je Zapad spreman odmah odgovoriti na rusku vojnu akciju, ali je naglasak i dalje na razgovoru za pronalaženje diplomatskog rješenja.

"Ne postoji ništa što opravdava raspoređivanje više od 100.000 vojnika koji okružuju Ukrajinu", rekao je Scholz, upozoravajući da bi bila "ozbiljna pogreška" ako Rusija napadne Ukrajinu.

Ruski dužnosnici rekli su u subotu ujutro da je više od 1600 ljudi stiglo u rusku regiju Rostov iz Donbasa u sklopu masovne evakuacije građana koju su u petak navečer najavili separatisti.

Separatisti dviju proruskih nepriznatih republika u petak navečer pozvali su na evakuaciju žena i djece u regiji, navodeći strah od neposredne ukrajinske vojne invazije, dok zapadni dužnosnici upozoravaju da Moskva pokušava stvoriti izgovor u istočnoj Ukrajini za invaziju na susjedu. Ubrzo nakon objave o evakuaciji fotografije iz Donjecka, koje su objavili ruski državni mediji, prikazale su autobuse u redu za evakuaciju.

Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, rekao je da se međunarodni "mir ne može uzeti zdravo za gotovo" i upozorio da će ruski predsjednik Vladimir Putin "samo dobiti više NATO-a" na svojim granicama uslijed agresije na Ukrajinu.

Govoreći na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, Stoltenberg je rekao: “Ako je cilj Kremlja da ima manje NATO-a na svojim granicama, samo će dobiti više NATO-a. A ako želi podijeliti NATO, samo će dobiti još ujedinjeniji savez.”

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, rekla je da "još uvijek postoji nada da će mir prevladati i da će nas diplomacija odvesti tamo".

Ukrajinska vojska je priopćila kako je jutros tijekom granatiranja proruskih separatista poginuo ukrajinski vojnik.

>> Opširnije

Ukrajinska vojska kaže da je ubijen njihov vojnik.

Drugi separatistički vođa, Leonid Pasečnik iz samoproglašene Luhanske Narodne Republike (LNR), također je potpisao dekret kojim se poziva na potpunu vojnu mobilizaciju, navodi Reuters.

"Više od 40 posto ruskih snaga na granici s Ukrajinom sada je u poziciji za napad, a Moskva je započela kampanju destabilizacije", rekao je američki obrambeni dužnosnik.

Dužnosnik, koji je anonimno razgovarao s novinarima, rekao je da je SAD primijetio značajne pomake od srijede. SAD procjenjuje da je Rusija stacionirala više od 150.000 vojnika u blizini ukrajinskih granica, javlja AFP.

"Četrdeset do pedeset posto snaga je u poziciji za napad", dodao je.

Promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) izvijestili su u subotu o "dramatičnom porastu" kršenja primirja na istoku Ukrajine. 

OESS je izvijestio o 222 prekida primirja u četvrtak na bojišnici u okolici Donjecka pod kontrolom proruskih snaga, od čega 135 "eksplozija", kojih je u srijedu bilo 189, a u utorak 24.

Na području Luhanska, drugog grada na ukrajinskom istoku koji drže proruski separatisti, organizacija je utvrdila 648 kršenja, od čega 519 "eksplozija", nakon 402 u srijedu i 129 u utorak.

I Velika Britanija je u petak navečer nakon Sjedinjenih Država optužila Rusiju za hakerske napade na ukrajinski financijski sektor u kojima Moskva niječe bilo kakvu umiješanost.

"Britanska vlada drži da je ruska vojna obavještajna služba (GRU) umiješana u informatičke napade ovog tjedna (...) na financijski sektor u Ukrajini", rekao je glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova u priopćenju, dok je napetost u krizi između Rusije i Zapada u vezi s Ukrajinom dosegla vrhunac.

"Takvo remetilačko ponašanje je neprihvatljivo, Rusija mora prestati s tim aktivnostima i poštovati ukrajinski suverenitet", dodao je glasnogovornik nedugo pošto su Sjedinjene Države optužile Moskvu da je "odgovorna" za napad na dvije javne banke i na ukrajinske vojne mrežne stranice.

Britanski premijer Boris Johnson ocijenio je u petak navečer da "još postoje izgledi da se spriječi nepotrebno krvoproliće" u Ukrajini, pozivajući zapadne zemlje na "solidarnost" uoči odlaska na sigurnosnu konferenciju u Münchenu u Njemačkoj.

Gomilanje ruskih snaga na granici s Ukrajinom se nastavlja premda Moskva tvrdi suprotno, objavio je Downing Street, navodeći podatak o 7000 dodatnih ruskih vojnika. Sjedinjene Države ocjenjuju da je na ukrajinskoj granici 150.000 vojnika, čak i 190.000 ako se računaju pripadnici separatističkih snaga, rekao je američki dužnosnik.

"Još postoje izgledi da se spriječi nepotrebno krvoproliće, ali to će zahtijevati solidarnost Zapada kakva nije viđena u novijoj povijesti", rekao je Boris Johnson u priopćenju.

"Saveznici moraju biti jednoglasni kako bi upozorili predsjednika Putina da će morati platiti visoku cijenu. Diplomacija još može prevladati", dodao je britanski čelnik, koji u subotu sudjeluje na konferenciji u Münchenu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarat će u nedjelju telefonom s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, a u subotu s ukrajinskim Volodimirom Zelenskim kako bi se "spriječilo najgore" u Ukrajini, priopćila je u petak Elizejska palača.

Treba "sve pokušati, sve učiniti kako se ne bi dogodilo najgore", ističe Elizejska palača, spominjući "opasnost ruske invazije na ukrajinski teritorij pod kontrolom vlade" u Kijevu, a ne samo proruskih separatističkih područja na istoku Ukrajine.

"Mislimo da je još moguće odvratiti predsjednika Putina od napada na Ukrajinu", rekao je savjetnik Emmanuela Macrona nakon telefonskog razgovora predsjednika država i vlada glavnih zapadnih zemalja.