BIVŠI predsjednik američkih Federalnih rezervi Alan Greenspan je u izjavi za "Washington Post" rekao kako njegovi navodi o bliskoistočnim zalihama nafte kao jednom od razloga za napad na Irak ne bi trebalo protumačiti kao tvrdnju da je to bio glavni motiv Bushove administracije za taj sve nepopularniji pothvat.

Greenspan je novinaru "Posta" rekao da je u pitanju njegovo mišljenje, odnosno da je osiguranje naftnih zaliha od Sadama Huseina bio jedan od razloga zbog kojih je 2002. godine podržao invaziju. Prema njegovom mišljenju, da se bivšeg iračkog diktatora ostavilo na miru on bi vjerojatno pronašao način da začepi strateški važan Hormuški tjesnac te tako digne cijene nafte na 120 dolara po barelu. To bi, tvrdi Greenspan, "izazvalo kaos u svjetskom gospodarstvu", a kao ilustraciju navodi probleme koje izaziva današnja cijena od 80 dolara.

Greenspan tvrdi kako je, kao i Bush, bio "potpuno uvjeren" da Sadam Husein raspolaže s oružjem za masovno uništenjem. "Nisam vjerovao da imaju atomsku bombu", tvrdi ugledni ekonomist, "ali je Huseinovo ponašanje pred rat sugeriralo posjedovanje kemijskog ili biološkog oružja".

Greenspan dalje objašnjava kako mu ni Bush ni Cheney nijednom nisu rekli da im je nafta glavni motiv za napad na Irak, ali je jedan od nižih službenika vlade rekao kako se iz političkih razloga u raspravama "na žalost" ne smije spominjati nafta.

Optužbe da je američki nadzor nad zalihama nafte bio glavni razlog rata su glavni argument Bushovih kritičara, te su im Greenspanovi navodi dali snažnu potvrdu.

D.A.