EUROPA je pred velikom prekretnicom jer dosadašnja pravila igre više ne vrijede. Razlog je jasan i uglavnom se tiče sve nepredvidljivije američke politike, koja se jasno ocrtava i u porukama oko Grenlanda. Ne samo da Europa više nema luksuz vjerovati da će Amerika biti tu, već Amerika sve otvorenije djeluje kao sila koja može ugroziti europski poredak.

Grenland je iznimno osjetljiv trenutak za Europu

Jasno je da se svijet ubrzano vraća sve otvorenijem nametanju interesnih sfera. Sjedinjene Države izvode vojne operacije u Venezueli, Putin već skoro četiri godine vodi rat protiv Ukrajine, a Kina steže obruč oko Tajvana. Grenland i najave američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju tog danskog otoka jasno daju do znanja da se radi o iznimno osjetljivom trenutku za Grenland.

Galerija

Trump je više puta izjavio da SAD mora posjedovati Grenland, autonomni dio Danske, kako bi spriječio Rusiju ili Kinu da okupiraju to strateški važno arktičko područje bogato mineralima. Kao razlog je naveo nacionalnu sigurnost SAD-a.

Međutim, vlasti Grenlanda i Danske jasno su odbacile mogućnost da se otočje proda ili pripoji SAD-u. Naglašavaju da Grenland "ni pod kojim uvjetima nije na prodaju" te ističu važnost NATO saveza za njegovu obranu. Trump je kao odgovor najavio carine na robu iz osam europskih zemalja sve dok se ne postigne dogovor o američkoj kupnji Grenlanda, a u Europi se sve glasnije spominju protumjere.

Jakovina za Index: Jedan model je došao do kraja

Stvar je otišla toliko daleko da američki predsjednik nije isključio ni mogućnost upotrebe sile, dok su Danska i još nekoliko europskih zemalja na Grenland uputile dodatne vojnike u sklopu jačanja prisutnosti i sigurnosnih aktivnosti. Sve to donedavno je bilo nezamislivo.

Povjesničara Tvrtka Jakovinu smo pitali suočava li se Europa s povijesnim trenutkom ili se radi o samo još jednom ciklus panike na kakve smo već navikli s američkim predsjednikom.

"Ne, ne. Ovo je više od jedne kratke aberacije, skretanja sa smjera. Ovdje dolazi do strukturalnih promjena. Jedan model je došao do kraja, on se potrošio, potrošio se za one koji dominiraju SAD-om. Ovo je promjena u retorici, u mogućnosti da u Ovalni ured dođe netko tko je spreman na ovakav način komunicirati, tako se javno ljutiti ili veseliti. To nismo imali i ovo je velika promjena", govori Jakovina.

Suočavanje s predatorom

Institut Jacques Delors otvoreno piše da se Europa sada suočava s "predatorskim saveznikom". Institut podsjeća na nedavni Trumpov intervju, u kojem je ponovio svoju želju za dobivanjem punog vlasništva nad Grenlandom, odbacio ideju jednostavnog sigurnosnog sporazuma i sugerirao da bi žrtvovanje NATO-a moglo biti prihvatljiv "izbor" za osiguranje otoka. Institut zaključuje da to pretvara Arktik u test europskog suvereniteta.

A ako SAD može ucjenjivati Dansku, onda nijedna europska država više nije sigurna samo zato što je saveznik. Sve to vodi prema jednom zaključku. Europa više nema alternativu i vrijeme je da se počne braniti sama, pogotovo jer je NATO itekako politički uzdrman.

Što sad za Europu?

Gari Kasparov, slavni ruski šahist i prodemokratski aktivist, žestok protivnik Vladimira Putina, poručio je još prošle godine kako je NATO gotov i kako Europa mora prihvatiti novu stvarnost. Uostalom, nedavno i sam Trump nije isključio mogućnost izlaska SAD-a iz NATO saveza.

I što slijedi za Europu? Francuski predsjednik Emanuel Macron još je prije godinu dana rekao da se Europa mora probuditi kako bi se obranila od Trumpovog povratka. Kasnije je kazao da je povratak Trumpa u Bijelu kuću poput elektrošoka za Stari kontinent, koji se mora otrgnuti od tromosti i preuzeti kontrolu nad svojom sudbinom.

Može li se zamisliti budućnost bez SAD-a?

Kako piše Politico, za neke dužnosnike budućnost bez SAD-a nije teško zamisliti. Europske države, uključujući i one izvan EU poput Velike Britanije i Norveške, veći dio Trumpovog drugog mandata provele su radeći unutar takozvane koalicije voljnih za podršku Ukrajini, koja već funkcionira bez Amerike.

Treba naglasiti da i potrošnja na obranu u EU drastično raste uslijed sve intenzivnijih globalnih prijetnji, a u posljednjih pet godina iznos se gotovo udvostručio.

Europa sve jasnije shvaća da se ne može ponašati kao jedinstven blok dok joj vanjska i sigurnosna politika i dalje ovise o jednoglasnosti, jer jedna članica može zaustaviti cijelu Uniju u trenutku krize. Zato se sve češće spominje prelazak na odlučivanje kvalificiranom većinom u dijelu vanjskopolitičkih pitanja, kako bi EU mogao brže i odlučnije reagirati.

Think tank Social Europe još je prošle godine upozorio da, kako globalne napetosti rastu, Europa stoji pred teškim izborom: ojačati vlastite obrambene kapacitete i preoblikovati financijske temelje svoje moći ili riskirati da postupno postane nevažna.

Jakovina nije siguran da se Europa u stanju ujediniti

Jasno je da europsko "ujedinjenje" u ovom kontekstu ne znači stvaranje jedne države ili jedinstvene vojske. Radi se o sposobnosti Europe da djeluje kao jedan blok kad su u pitanju rat, mir i obrana. To podrazumijeva zajedničke političke odluke, usklađene planove obrane, bržu proizvodnju i nabavu oružja, te spremnost da se u krizi reagira bez čekanja Washingtona.

Jakovina govori da je SAD velikim dijelom definirao EU.

"Bez SAD-a, EU ne bi postojala na ovakav način. I SAD tako može dovesti do kraja poretka kakav su stvorili. Je li to u interesu SAD-a? Mislim da nije. Mislim da je SAD jako profitirao od poretka kakav je stvaran od 1945. godine", govori.

"Hoće li Europa ovo shvatiti kao događaj koji je po prvi puta treba samu navesti da se ujedini kao Europa, a ne kao različite grupacije u Europi? To bi bilo lijepo vjerovati, možda i nužno da se dogodi ako Europa želi zadržati stil života, mjesto kakvo je imala i u ekonomiji svijeta, ali nisam siguran da je to Europa u stanju", rekao je Jakovina.

Budućnost NATO-a i Grenlanda

Dodaje da je problem što su mnoge članice EU sumnjičave prema europskoj snazi.

"To je možda u ovom trenutku opravdano. Europa nema vojne kapacitete parirati Rusiji što plaši istočne zemlje, a mnogi smatraju da bez pomoći SAD-a, imaju na umu sva prethodna stoljeća, ne mogu biti sigurni.

Sigurno da je u Poljskoj ili u Baltičkim zemljama velika dilema, te zemlje ne žele odustati od najvećeg diplomatskog postignuća, što je priključenje EU i NATO-u, ali istovremeno ne mogu se odreći pomoći SAD-u. Došli smo do takve dileme gdje se mora izabrati za koji tim igrate. Tim ujedinjene Europe ili tim SAD", rekao je.

Vjeruje da će Grenland biti američki

Pitamo ga oko budućnosti NATO saveza.

"U NATO-u su glavni ton određivale SAD. One su ga nosile, one su tu najvažnija zemlja. NATO ovisi o SAD-u. Sve drugo bez SAD-a više nije NATO. Odgovor na pitanje opstaje li NATO neće dati ponižena Danska kad izađe iz saveza, nego SAD", rekao je.

Odgovorio je na pitanje sugerira li tom konstatacijom da će Grenland biti američki.

"Kad imate objavu Katie Miller, supruge Trumpova zamjenika šefa osoblja za politiku, koja uz kartu Grenlanda piše 'soon', pa kad imate i same Trumpove riječi Norvežanima, izgledalo bi krajnje neozbiljno da se nešto dramatično ne rasplete uskoro s Grenlandom. Do ljeta", procijenio je Jakovina.

"Mnoge europske zemlje će živjeti manje sretno, puno napetije, puno više biti militarizirane, puno manje suverene i bogate nakon što SAD napuste svijet kojeg su stvarale, a to čine. Nisam siguran da je Europa sposobna taj tok preokrenuti. Može neke stvari ublažiti, može tražiti međurješenja, ali nešto više od toga je od ovog sastava europskih lidera malo previše tražiti", zaključio je Jakovina.