HRVATSKA je odbila podržati Rezoluciju za primirje u Gazi. O tome je u programu RTL-a govorio ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. Zašto je Hrvatska bila protiv rezolucije i među manjinama i zašto barem nije bila suzdržana?

"Hrvatska je zauzela principijelni stav nakon što nije usvojen kanadski amandman koji je trebao osuditi brutalni Hamasov teroristički napad na Izrael i što nije uvrštena isto tako rečenica kojom se tražilo bezuvjetno puštanje talaca", rekao je ministar.

"Kada je u pitanje agresija i terorizam, onda nema suzdržanih. Vidjeli ste da je Europsko vijeće donijelo zaključke kojim se osuđuje Hamasov teroristički napad, traži se otvaranje humanitarnih koridora i stanki za dopremu humanitarne pomoći civilima Pojasa Gaze. Naravno, Hrvatska je apsolutno za to glasovala u Europskom vijeću, a većina članica EU nije glasala za tu rezoluciju", odgovorio je ministar Grlić Radman.

Prozvao je Milanovića

I Kanada čiji amandman prihvaćen nije sadržana, a predsjednik poručuje da je vlada time ugrozila sigurnost Hrvatske. Grlić Radman upitan je je li nacrtao metu našoj zemlji. "Upitno je koliko je predsjednik Milanović kompetentan o ovim temama s obzirom na to da je nanizao toliko diplomatskih gafova, osramotio Hrvatsku i nanio štetu.

Svi se ti gafovi mogu upisati u Guinnessovu knjigu rekorda. Znamo za proruski stav predsjednika Milanovića. Mislim da je ovdje Hrvatska postupila ispravno, odlučno zauzela stav", rekao je Grlić Radman. "Većina članica EU bila je protiv ove rezolucije. Blagi izričaj neće donijeti ništa dobroga, nešto posebno dobro", dodaje.

"Hrvatska je unutar Europskog vijeća podržala zaključke kojima se osuđuje Hamasov napad, Hrvatska vlada je uputila značajnu humanitarnu pomoć, financijski u Pojas Gaze. Kad su u pitanju te rezolucije, one me podsjećaju na Domovinski rat, 4. kolovoza (1995.) uvečer većina zemalja Vijeća sigurnosti i članice osudile su pokretanje vojno-redarstvene akcije Oluja.

Da nije bilo SAD-a, ta bi rezolucija trebala biti usvojena, treba i na to podsjetiti. Kada je pitanju terorizam i agresija, tu se ne može biti suzdržan. Trajno neutralna Austrija je pokazala svoj stav, principijelni", rekao je. "I članice EU također nisu podržale rezoluciju, podržalo ju je 120 zemalja. Najvažnije je da je izostavljena najvažnija rečenica, a to je 'teroristički napad'.

U Rezoluciji se ne može napraviti destinacija između krivca i agresora, govori se o primjeru, a ne o tome tko je napao koga.

"Ovdje je Izrael nakon holokausta i Drugog svjetskog rata po prvi put doživio tragediju da je u jednom danu pobijeno nedužnih 1400 ljudi, 224 taoca kidnapirano i oteto. Bio sam neki dan u Jeruzalemu, razgovarao s članovima obitelji otetih. Tu je Hamas činio zvjerstva, upadao u kuće, otimao ljude, upadao u aute. To je bio strašan prizor", rekao je.