HRVATSKI ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da nitko neće službeno primiti aktualnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, istaknuvši da je njegovim izborom prekršen Daytonski sporazum jer ne predstavlja Hrvate u toj državnoj instituciji.

"Ne. On sigurno nije predstavnik Hrvata. Mi možemo izraziti poštovanje prema njemu kao prema čovjeku, ali gospodin Komšić nije predstavnik Hrvata u tročlanom Predsjedništvu", rekao je Grlić Radman u intervjuu za Televiziju Herceg-Bosne iz Mostara, objavljenom u nedjelju, odgovarajući na upit hoće li u Zagrebu itko službeno primiti aktualnog člana Predsjedništva BiH Komšića.

Grlić Radman je izjavio kako Komšić svakim danom dokazuje da nije predstavnik Hrvata jer se usprotivio izgradnji Pelješkoga mosta, nije posjetio nijednu hrvatsku sredinu u BiH te stalno istupa protiv Hrvata.

"On to dokazuje svakim danom. Nije moralno da se deklarira kao predstavnik hrvatskog naroda", dodao je hrvatski šef diplomacije.

Nametanje političkih predstavnika

Podsjetio je da autori Daytonskog mirovnog sporazuma nisu dogovorili da Hrvatima drugi narodi nameću političke predstavnike o čemu je, kako tvrdi, izvijestio i američkog državnog tajnika Mikea Pompea.

"Položaj Hrvata u BiH ne odgovara slovu i duhu Daytonu", istaknuo je. Po njegovim riječima, mirovnim sporazumom je predviđeno da Hrvati budu ravnopravan i konstitutivan narod.

"Današnja BiH, nažalost, odudara od općih formulacija i duha Daytonskog sporazuma samom činjenicom da to nemamo u tročlanom Predsjedništvu koje treba biti refleksija volje tri naroda. Oni (Hrvati) su trebali biti u mogućnosti birati vlastite predstavnike. Tročlano Predsjedništvo BiH to nije. Hrvati nemaju svoga predstavnika", dodao je Grlić Radman.

Odbacio je prigovore da se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, rekavši kako je aktualna hrvatska vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem najangažiranija kada je u pitanju potpora BiH kao državi i tamošnjim Hrvatima.

"Hrvatskoj je u interesu stabilna i funkcionalna BiH u kojoj će sva tri naroda ostvarivati svoja prava. Ako je hrvatski narod najugroženiji, Hrvatska će inzistirati na tome da se nepravda ispravi. Mi vidimo da se to može napraviti provedbom presuda Ustavnoga suda i izmjenama Izbornog zakona", istaknuo je.

Također je rekao da BiH u približavanju Europskoj uniji mora očuvati svoje specifičnosti, navodeći kako primjer Belgije daje odgovor o načinu rješavanja prijepora u složenim zemljama.