MINHENSKA sigurnosna konferencija uglavnom je poslala poruke transatlantskog zajedništva i solidarnosti za razliku od prošlogodišnje, zaključio je hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman, nakon što je govor američkog državnog tajnika u bavarskoj prijestolnici izazvao olakšanje kod europskih partnera.

Marco Rubio izjavio je da SAD žele i dalje biti saveznik Europe, izazvavši olakšanje europskih saveznika zabrinutih za budućnost transatlantskih odnosa pod američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. 

Njegove izjave bile su u popriličnoj suprotnosti s prošlogodišnjim govorom potpredsjednika JD Vancea u kojem je optužio europske saveznike za gušenje slobode govora i popuštanje masovnim migracijama. 

Europski čelnici u Muenchenu pozdravili su njegov govor u kojem ih je uvjerio da će im Amerika ostati saveznik i prijatelj. “Pružene su ruke i s jedne i s druge strane Atlantika, metaforički, kad je Marko Rubio rekao da je Amerika dijete Europe. To simbolizira zajedništvo”, ocijenio je u izjavi na kraju 62. Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) ministar vanjskih i europskih poslova, ustvrdivši da je događaj “po reakcijama svih dao nadu”. 

"SAD ne može bez Europe, a Europa ne može bez SAD-a"

“Niti Sjedinjene Američke Države mogu bez Europe, niti Europa može bez Sjedinjenih Američkih Država. Europa mora više brinuti o konvencionalnim kopnenim snagama, ali i susjedstvu, a s druge strane očekujemo stratešku i nuklearnu potporu SAD-a”, rekao je Grlić Radman o međusobnim porukama europskih čelnika i američkog državnog tajnika.

Ministar je ocijenio da će s tim porukama biti lakše rješavati probleme koji “opterećuju svjetski poredak”, “ići mirnije u budućnost i traženje prije svega rješenja u Ukrajini”, s čijim je dužnosnicima također razgovarao na marginama skupa.

MVEP kaže da su teme bile nastavak suradnje u skrbi za branitelje, uključujući nastavak liječenja i rehabilitacije ranjenih ukrajinskih branitelja u Hrvatskoj, kao i o planiranim programima potpore udovicama i djeci ukrajinskih branitelja. 

Zadatak je Hrvatske i da potičemo “zemlje kandidatkinje (za EU) na reforme, da najviše rade na vladavini prava i pravosuđu” jer su to temeljne vrijednosti, misleći i na Ukrajinu i na zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

Neke od njih, kazao je, "imamo dojam da se još nisu suočile s prošlošću". Upozorio je da Hrvatska još uvijek potražuje 1145 nestalih iz Domovinskog rata što opterećuje odnose. "A dobrosusjedski odnosi su natkrovljujuće načelo Europske unije”, rekao je hrvatski ministar.

O Milanovićevom posjetu Gruziji

Na pitanje novinara treba li se vlada usuglašavati s predsjednikom Zoranom Milanovićem, koji je u ovog tjedna boravio u Gruziji, oko međunarodnih posjeta, ministar je naglasio da “smo vidjeli gdje je bio premijer Plenković, s kim je razgovarao i o čemu je razgovarao i koji su hrvatski interesi kada se susrećemo ovdje s dužnosnicima."

"Ovdje u Münchenu se skupio cijeli svijet, kakvo usuglašavanje”, zaključio je. 

Premijer Andrej Plenković boravio je od petka do nedjelje na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji gdje je imao i brojne bilateralne susrete. Milanović je gotovo istovremeno boravio u Gruziji, gdje je rekao da tu zemlju nitko od čelnika iz EU 2025. nije posjetio. 

Gruzijski predsjednik Mikheil Kavelašvili, kritičar Zapada, prisegnuo je u krajem 2024. za novog predsjednika Gruzije. Proeuropska predsjednica na odlasku Salome Zurabišvili, koja sebe i dalje smatra legitimnom predsjednicom, ali od Kelašvilijeve inauguracije u prosincu 2024. nema nikakve poluge vlasti, tvrdi da Kavelašvili nije legitimno izabran.