GRUZIJSKA vlada najavila je zatvaranje informacijskog centra o NATO-u i Europskoj uniji, izvijestili su gruzijski mediji, pozivajući se na izjave ministarstva vanjskih poslova. Odluka dolazi u vrijeme pogoršanja odnosa između Tbilisija i Zapada.

Prema službenoj web stranici, centar je osnovan kako bi "uključio stanovništvo u procese europske i euroatlantske integracije Gruzije te osigurao njihovu informiranu podršku". Centar, otvoren 2005. godine, smješten je u velikoj zgradi na Trgu slobode u središtu Tbilisija, a na njemu vijore se zastave EU-a, NATO-a i Gruzije.

Kako navodi Reuters, gruzijska novinska agencija Interpress izvijestila je da će centar biti integriran u ministarstvo vanjskih poslova, a dio osoblja je već obaviješten o otkazima. 

Udaljavanje od Zapada i približavanje Moskvi

Gruzija je kandidat za članicu u EU od 2023., dok je NATO 2008. naglasio da će se ova planinska država od 3.6 milijuna stanovnika s vremenom pridružiti Savezu. Međutim, unatoč nekadašnjem statusu jedne od najprozapadnijih i najdemokratskijih postsovjetskih država, gruzijska vlada posljednjih je godina pooštrila represiju prema domaćim kritičarima, istovremeno obnavljajući odnose s Rusijom.

Bidzina Ivanisvili, milijarder i bivši premijer koji se smatra de facto vođom Gruzije, izjavio je da EU i NATO kontrolira "globalna ratna stranka" koja želi srušiti vladu i uvući zemlju u rat s Rusijom. Ivanisvilijeva stranka "Gruzijski san" u studenom 2024. privremeno je obustavila pregovore o pridruživanju EU do 2028., zaustavivši tako popularan nacionalni cilj upisan u ustav.

>> Gruzija odgodila pregovore o članstvu u EU do 2028. godine

EU je istaknula da je gruzijska prijava "zamrznuta" zbog zakona o "stranim agentima" i LGBT pravima koje je Bruxelles kritizirao kao restriktivne i pod utjecajem ruske politike. "Gruzijski san" tvrdi da i dalje želi pridružiti se EU i NATO-u, ali istodobno želi održati mir s Rusijom i očuvati tradicionalne kršćanske vrijednosti.

SAD su u prosincu 2024. uvele sankcije Ivanisviliju, optuživši ga za rušenje demokracije u interesu Rusije. Tbilisi i Moskva nemaju službene diplomatske odnose od 2008., kada je Rusija porazila Gruziju u kratkom ratu oko dvaju separatističkih regija podržanih od Moskve.