Guardian objavio biografiju Šuice: "Nisu svi oduševljeni njenom ulogom u EK"
ŠEZDESET i dvije godine nakon što je Europska unija osnovana na načelima slobodnog kretanja radne snage, Bruxelles je zabrinut zbog toga kako je to načelo preoblikovalo demografsku kartu kontinenta. „Depopulacija je stvarni izazov za Europsku uniju i za njene članice“, rekla je Dubravka Šuica, koja je imenovana prvom povjerenicom EU-a za demografiju kako bi se borila s tim problemom, za londonski The Guardian komentira Jennifer Rankin.
Šuica se prisjetila nedavnog posjeta španjolskom selu Villahozu, u kojem je broj stanovnika posljednjih godina naglo pao: „Mladi su se odselili i ljudi su se osjetili ostavljenima i počeli su zbog toga optuživati demokraciju. Nisu imali infrastrukturu, ni javne usluge u svom selu, ni medicinsku skrb, ni škole, ni poštu, ni dječji vrtić“. Povjerenica želi osmisliti politike koje će pomoći oživljavanju ruralnih područja te tako ljudima dati poticaj da ostanu.
Šuica ostaje snažna zagovornica slobodnog kretanja, ali priznaje da bi ta politika „mogla biti problem za gospodarstva određenih država članica“. Neke će zemlje zaostajati za ostatkom EU-a, napominje Rankin, jer će ostati bez svojih najboljih ljudi. „Njima će nedostajati stručnjaka, intelektualaca, obrazovanih ljudi... Oni odlaze u Njemačku ili Švedsku i uklapaju se u njihove ekonomije, što znači da zapadne zemlje imaju vrlo dobro znanje i stručnost“, objašnjava Šuica.
Populacija u njenoj rodnoj Hrvatskoj od ulaska u EU pala je na najnižu razinu u posljednjih 60 godina.
Nisu svi uvjereni u ulogu Šuice
Ali nisu svi uvjereni u Šuičinu ulogu. Ska Keller, suvoditeljica grupacije Zelenih u Europskom parlamentu, kaže kako titula europska povjerenice ima čudne konotacije: „Zašto ne bismo imali povjerenicu za demografske promjene? Povjerenica za demografiju zvuči kao povjerenica za proizvodnju beba.“
Keller želi vidjeti više akcije u pomoći bremenitim selima. Ona dolazi iz Gubena, na njemačkoj istočnoj granici s Poljskom, grada čije se stanovništvo prepolovilo nakon pada Berlinskog zida. Demografske promjene su jedan od velikih izazova, kaže Keller i izražava sumnju da EU može igrati vodeću ulogu u rješavanju tog problema: „Možemo učiniti mnogo toga, ali ovdje se radi o lokalnoj i nacionalnoj razini. Europska unija može to podržati, no ne može reći regijama što trebaju učiniti.“
Neki stručnjaci tvrde da se Bruxelles treba fokusirati na demografske neravnoteže, nastavlja The Guardian, na neželjene posljedice slobode kretanja, najpopularniju politiku EU-a. „Dosta zabrinutosti o posljedicama emigracije potpuno su iste kao i one koje potiču strah od imigracije. Dakle, promjene u zajednicama, manjak gospodarskih prilika, manje dinamike u lokalnoj ekonomiji, te osjećaj zanemarivanja. Mislim da rješavanje ovih pitanja može biti vrlo problematično“, kaže Susi Dennison, suradnica Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR).
ECFR-ovo istraživanje iz 2019. utvrdilo je visoku razinu javne potpore vladinim restrikcijama za ljude koji na duže vrijeme napuštaju svoju zemlju, piše Rankin. U Poljskoj i Mađarskoj otprilike polovica ispitanika podržala je restrikcije na emigraciju, dok su u Italiji i Španjolskoj brojke čak i više (52% i 63%). U svim spomenutim zemljama veliki dio ispitanika podržao je i slobodu kretanja.
„Neshvaćanje da svijet izgleda drukčije u različitim dijelovima Europe dugoročno može biti opasno za Europu“, rekla je Dennison za The Guardian. Ona kaže kako je podrška slobodnom kretanju i dalje snažna, ali i da nije dugoročno zajamčena: „Upravljanje posljedicama slobode kretanja bit će izazov u nadolazećim godina, a bude li odgovor na njen loš, dugoročno će to biti rizik.“
Pitanje demografske neravnoteže ušlo je čak i u burne pregovore oko dugoročnog proračuna Europske unije. Litavski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je u veljači da je njegova zemlja „u određenom smislu neto gubitnik“ zbog svih Litavaca koji su napustili svoju domovinu i otišli na zapad. „Oni su otišli i tamo pridonose ekonomskom rastu. S druge strane, raste pritisak na naše socijalne sustave. Zato je potpuno logično tražiti određenu vrstu kompenzacije“, ustvrdio je Nauseda.
Litva će zajedno s Latvijom i Bugarskom, prema prognozama Ujedinjenih naroda, biti među zemljama s najvećim padom broja stanovnika do 2050. godine.
Objavili biografiju
Bivša učiteljica Šuica bila je gradonačelnica Dubrovnika prije nego je izabrana u Europski parlament, nakon što je Hrvatska 2013. godine primljena u EU. Njeno imenovanje za dopredsjednicu Europske komisije za demokraciju i demografiju nisu svi primili s odobravanjem. Kritizirali su je zbog glasanja protiv akcije EU-a u slučaju vladavine prava u Mađarskoj, ističe Rankin. Šuica je rekla kako se suzdržala od glasanja o pokretanju EU sankcija protiv Mađarske u rujnu 2018. godine, ali službeni podaci Europskog parlamenta pokazuju da je glasala protiv.
Chrysoula Zacharopoulou, francuska europarlamentarka iz redova En Marchea, kaže kako je Šuica u prošlosti imala „uznemirujuće stavove“ glasajući protiv prijedloga seksualnih i reproduktivnih prava. Šuica inzistira, piše The Guardian, kako njeno glasanje kao zastupnice desnog centra neće utjecati na njenu ulogu kao europske povjerenice: „Ja sam za ravnopravnost i radit ću u kolegijalnom duhu Komisije.“
Unatoč svojim rezervama prema Šuici, Zacharopoulou je uvjerena da je demografija glavno pitanje za EU: „Neke se zemlje suočavaju s tim više od drugih, ali radi se o ključnom izazovi za Europu u cjelini“. Kao ginekologinja, Zacharopoulou strahuje da „demografskim pitanjima manipuliraju ultrakonzervativni i radikalno desni političari kako bi potaknuli 'europske' stope rađanja samo jedne vrste obitelji. Radi se o ideji izbjegavanja imigracije i financijskog poticanja žena da ostanu kod kuće i rađaju više djece“.
„Trebali bismo biti vrlo oprezni oko politika demografske tranzicije kako bi ostale nediskriminatorne, temeljene na pravima, na poštivanju ženina tijela i raznolikosti obitelji“, zaključila je Zacharopoulou za The Guardian.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati