Guverner HNB-a kaže da postoje tri scenarija za krizu, ovo je optimistični

Guverner HNB-a kaže da postoje tri scenarija za krizu, ovo je optimistični
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

GUVERNER Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u Dnevniku N1 govorio je o potezima koje HNB provodi vezano za krizu izazvanu koronavirusom.

Kazao je kako se nalazimo u neobičnoj situaciji u kojoj je zaustavljen dio gospodarstva.

"Procjene koje se sada rade u grubo procjenjuju da jedan mjesec zaustavljanja gospodarstva donosi pad BDP-a od 3 poena. Tako pretpostavke radi MMF, svakih mjesec dana pad BDP-a 3 posto", rekao je Vujčić te dodao kako u ovom trenutku potreba financiranja proračuna iznosi desetak milijardi kuna mjesečno.

Tri scenarija

HNB procjene radi za tri različita scenarija.

"Mi radimo scenarijski model u kojem idemo s tri scenarija - optimističnim, pesimističnim i osnovnim. Oni se temelje na pretpostavkama koliko će dugo gospodarstvo funkcionirati u ovom restriktivnom modelu. Što su duže ovako, to duži pada BDP. Ne znamo koliko će trajati pa ne možemo raditi samo jednu projekciju. O tome hoće li biti šest, devet ili dvanaest tjedana rada gospodarstva u karanteni ovisit će o tome kolika će biti recesija za ovu godinu. 

Očekujemo 2021. godine snažan oporavak gospodarstva, ali ne takav koji bi uspio omogućiti da se do 2022. godine gospodarstvo vrati iznad BDP-a 2019. godine. U optimističnom scenariju možemo očekivati da dosegnemo tu razinu BDP-a na kraju projekcijskog horizonta", rekao je Vujčić. 

Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je Hrvatskoj za tri mjeseca paketa pomoći potrebno između 60 i 75 milijardi kuna. 

"Financiranje potreba moguće je učiniti dijelom na domaćem financijskom tržištu, od strane banaka i drugih financijskih sudionika, drugi su način financiranja fondovi, a treći dio na inozemnom tržištu.

HNB je učinila nekoliko stvari. Na početku krize je osigurala stabilnost tečaja deviznim intervencijama na tržištu. Drugi dio akcija bio je na osiguravanje dodatne likvidnosti na tržištu, a treći dio odnosi se na vrijednosne papire, kojima smo stabilizirali tržište hrvatskih državnih obveznica.

Mi smo spremni braniti tečaj. HNB je tečaj kune održavala stabilnim preko četiri stoljeća i to će nastaviti do uvođenja eura. Sada je prilika da se vidi koliko je važno imati velike međunarodne pričuve. Bilo je riječi da bi ih se trebalo staviti u funkciju, ali sad je to pokazalo važnost, što se pokazuje kao veliki plus", rekao je guverner. 

"Da smo u eurozoni, imali bismo povoljniji položaj"

Da Hrvatska danas ima uveden euro, imali bismo povoljniji položaj, kazao je. 

"Da smo u eurozoni, ne bismo imali problem s održavanjem stabilnosti tečaja, imali bismo monetarnu politiku Europske centralne banke koja tiska jednu od dvije glavne svjetske valute.

Mi bi imali na raspolaganju, osim sredstava ECB-a, sredstva Europskog mehanizma za stabilnost, gdje svaka zemlja eurozone može dobiti sredstva u vrijednosti od dva posto svog BDP-a, dakle još milijardu eura u našem slučaju", rekao je Vujčić. 

Kazao je i kako je HNB prilagodila regulatorni okvir za banke.

"HNB je promijenila, prilagodila na godinu dana svoj regulatorni okvir za banke, kojim je bankama omogućeno da klijenti mogu dobivati odgodu plaćanja svojih obveza u periodu od tri mjeseca do godine dana. Nema svaki klijent iste obveze i neće svi biti jednako pogođeni.

Ako bi se o ovom pitanju pisao zakon, teško bi ga bilo donijeti tako da odredite tko ima, a tko nema pravo. Nekima je potrebno kratko, nekima dugo, nekima nije uopće.

Krajem prošlog tjedna od 30.000 poduzetnika koji imaju kredit, njih 9000 je zatražilo odgodu plaćanja svojih obveza.

Oko 30.000 građana je zatražilo odgodu servisiranja svojih obveza", rekao je Vujčić te kazao kako neovisnost HNB-a postoji da bi HNB vodila politiku koju smatra odgovarajućom za situaciju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara