Guverner HNB-a Vujčić: Ova kriza je snažna i neobična

Guverner HNB-a Vujčić: Ova kriza je snažna i neobična
Screenshot: HRT

GUVERNER HNB-a bio je danas gost u emisiji "1 na 1" Romana Bolkovića na HRT-u.

O inflaciji 

Na pitanje o inflaciji i cijenama nekretnina, rekao je kako te cijene apsorbiraju jednu veliku likvidnost natiskanog novca.

“Kretanja cijena nekretnina su ciklična. To se javlja jer kada su ljudi optimistični i kada su krediti dostupni, kreću kupovati nekretnine. Neke se kupuju za posao, neke za vlastite potrebe. Neke za vlastite potrebe, ali sa špekulativnim primjesama. Kad to krene, vidimo porast cijana na tržištu. Neki u nekretninama štede. Hrvatska je jedna od zemalja gdje je među najvećim omjerom vlasništvo nekretnina. To je kod nas i dijelom nasljeđe socijalizma, nije bilo dionica ni fondova, kupovale su se nekretnine. Imamo i jednu od najljepših obala u Europi pa se i tu ulagalo”, rekao je.

Kolikim bismo fondovima imali pristup da smo uveli euro? 

“Imali bismo pristup programu od 750 milijardi eura ECB-a koji bi kupovali i naše vrijednosne papire i imali bismo pristup fondu za stabilnost koji omogućava da se povuče do 2 posto iz svog BDP-a, za nas oko milijardu eura. Bilo bi puno manje rizika da smo u eurozoni”, rekao je.

Hoće li se eurozona raspasti?

"U svakoj se krizi govori da će se Europska unija ili eurozona raspasti, a iza svake krize ona izlazi sve jača. Vidjet ćemo nakon ove krize koja je jako snažna i neobična, zato smo mi sami i zaustavili ekonomiju što se u novijoj povijesti nikad nije dogodilo. Nadam se da će ona biti kraća i da će dati neke reforme na razini EU koje će je ojačati. Ono o čemu se već priča su neki mehanizmi za solidarnost na razini EU. Jedan od njih je zajednička obveznica na koju sjeverne države ne pristaju, a drugi način je krizni fond za nezaposlenost koji pune svi države, a to se preusmjerava u državu u kojoj je kriza. Tako nešto je karakteristika sustava u SAD-u gdje naknade za nezaposlene idu iz Washingtona u ostale države iako ga one pune, ali postoje elementi zajedničke politike", dodao je i rekao kako misli da će u budućnosti takve mehanizme imati i EU.

Dogovorena je zamjena valuta s ECB-om, o čemu se radi?

"Dogovorena je zamjena kuna za eure. Mi smo prva zemlja izvan tečajnog mehanizma EU koja je dobila takvu liniju. HNB tako ima veću stabilnost. ECB je uzeo kunu kao jednu ozbiljnu valutu. Kuna je egzotična valuta, to se tako zove na tržištu. Imate ih oko 180, par međunarodnih su američki dolar, euro, britanska funta, japanski jen, švicarski franak, još par vrsta dolara i kruna i ostalo su egzotične valute. Njima često ne možete direktno trgovati, nego mijenjate u neku drugu valutu pa idete u treću. Upravo u ovakvim situacijama velike krize vidi se koliko je značajno biti dio valute kao euro", dodao je Vujčić.

Je li ta zamjena najava ulaska u europski tečajni mehanizam?

"Donekle da. Činjenica je da smo prva zemlja koja je to dobila. Ne možete uvesti euro bez ulaska u tečajni mehanizam, a naša namjera je ući u taj mehanizam do kraj godine", dodao je.

Na pitanje može li udar na financije u smislu krize sve odgoditi, odgovorio je:

"Sigurno će doći do udara na javne financije. Imat ćemo fiskalni deficit i porast javnog duga. Jedan od ulazaka u euro su određene granice pri javnom dugu i deficitu. 2020. će biti neobična i moramo vidjeti što će biti s tim kriterijima", dodao je.

Tko će odlučivati od zemalja o ulasku u eurozonu?

"O ulasku u tečajni mehanizam odlučuje euro-grupa, zemlje eurozone plus Danska, a kada jednom uđemo u mehanizam, političkih odluka više nema, nego popunjavanje kriterija", pojasnio je.

Kakva je veza između stabilnosti tečaja i deviznih rezervi HNB-a?

"Devizne rezerve služe kao pokriše deviznih obaveza zemlje. Ako dođe do veće potražnje deviza, one se koriste. Što su veće, zemlja je u boljem stanju odražavati tečaj. Umijeće je održati tečaj uz niske kamatne stope. Održavanje tečaja je ključno jer imamo nasljeđe iz Jugoslavije, tzv. valutne supstitucije. Mijenjali smo našu valutu za njemačku marku, 90-e je preko 90 posto depozita bilo u njemačkoj marci. Danas se isto radi s eurom. Ako u ovom trenutku uzmete sve sektore u Hrvatskoj, poduzeća, kućanstva i državu, imamo preko 500 milijardi zaduženja u eurima. Zato je važno zadržati stabilnost", rekao je.

Zašto se ne pokuša s drugačijim tečajem kune? 

"Ja se nisam umorio to 20 godina objašnjavati. Da sada devalvirate tečaj kune 20 posto, porastao bi dug svih hrvatskih sektora za 100 milijardi kuna. Toliko manje novca za javnu, investicijsku i osobnu potrošnju. To bi dovelo do recesije. Devizne rezerve se ne bi mogle koristiti za ovo, to nije njihov smisao. Njihov smisao je da čuvaju tečaj. Izvoz je nešto zbog čega ne dopuštamo da tečaj aprecira, da ne bi pokvario konkurentnost naših izvoznika. Iako od ulaska u EU imamo veći izvoz od uvoza. Imamo deficit u trgovinskoj razmjeni i suficit u javnim uslugama", pojasnio je.

Koliko je HNB kupio državnih obveznica?

"Mi smo kupili oko 1,5 posto. Krenimo od toga kako se država zadužuje, izda vrijednosni papir, koji neki investitor kupi, a država mu izdaje kamatne stope i od toga zarađuje. Na tržištu se može pojaviti i nacionalna središnja banka i reći da ima aukciju i da kupuje, što smo mi napravili. Mi to do sada nikada nismo radili jer nije nešto što bi trebalo u normalnim okolnostima raditi. Međutim, došlo je do šoka i državno tržište se zamrznulo. Oni su pojurili da ih fondovi isplate, a da ih isplate, moraju prodati obveznice i to nije normalna situacija. Zato smo mi ušli na tržište i stabilizirali ih", rekao je.

Što se s obveznicama radi?

"Čekamo da nam ih Ministarstvo financija isplati, plaća kamatu i isplaćuje novce. Kupili smo oko 4,5 milijarde kuna", rekao je.

Tko o tome odlučuje?

Vujčić je odgovorio kako o takvim slučajevima odlučuje HNB. Na pitanje što bi se dogodilo ako se premijer s tim ne složi, odgovorio je kako bi onda imali različita mišljenja.

"Važna je suradnja HNB-a i Ministarstva financija. Ako dođe do različitih mišljenja, svatko mora moći provesti svoje odluke. Moje je moje, u mom dijelu, a ministrovo njegovo u njegovom dijelu. Ja ću uvijek probati napraviti najviše da mu pomognem, ali da ne otežam našem dijelu. Zakon daje neovisnost HNB-u. Ona je financijski neovisna, neovisna u izboru instrumenata monetarne politike, institucionalno je neovisna, kao i personalna neovisnost", pojasnio je.

Na pitanje gdje su ti građani i postoji li neki monitoring, rekao je kako je svaki tren monitoring prisutan.

"Gledaju nas i javnost i tržišta. Tržišta su najbolja ocjena, oni su profesionalci koji odmah govore jesmo li dobro odradili ili ne, pa imate agencije koje ocjenjuju, MMF, Europsku komisiju itd. ima jako puno njih koji nas ocjenjuju", dodao je.

Koliko je novac siguran u bankama?

"HNB ne jamči stabilnost banaka, nego bankarskog sustava. Banke vode drugi ljudi koji mogu napraviti razne gluposti. Mi jamčimo stabilnost sustava i stabilnost depozita. To sve treba dati sigurnost onima koji imaju depozite da su sigurni", rekao je.

Što će biti s tržištem nekretnina?

"Hrvatska ima tri tržišta. Dalmacija i obala koja ima domaću i stranu potražnju. Onda imamo Zagreb također s potražnjom iz Dalmacije, jer kada netko kupuje na obali, a stranac je, često kupuje i u Zagrebu, i imamo ostatak Hrvatske. U ostatku ni do sada nije bilo značajnog rasta nekretnina, imamo depopulaciju i kad spojite to dvoje, ako nema inozemne potražnje, cijene padaju. Na obali cijene rastu jer ima potražnje, pa i u Zagrebu jer je to dvoje povezano. Jedino što u ovom trenutku možemo vidjeti je pad cijena nekretnina", rekao je.

Što je HNB omogućio za dužnike? 

"Omogućeni su reprogrami duga i odgode. Do sada je 30.000 privatnika zatražilo moratorij odnosno neki reprogram i 9000 poduzeća, od otprilike 30.000 koja imaju dug. U sektoru kućanstava tih 30.000 vam je od 1.300.000 njih u Hrvatskoj, dakle oko 3 posto kućanstava. To pokazuje da su kućanstva manje zadužena od poduzeća. Sad svako od tih 9000 poduzeća ima različite situacije i odlučivat će o tome s bankama", rekao je.

Što očekuje, kakva će situacija biti u SAD-u?

"Sve su prognoze sada teške, ali ono što znamo iz prethodnih kriza je da je gospodarstvo SAD-a jako žilavo i brže se oporavlja od europskog. U EU ima ekonomija koje imaju problema da se vrate u putanje prije krize. Razumno je očekivati da će Italiji trebati duže nego Njemačkoj. Mislim da ćemo uskoro imati sve više ovih slučajnih uzoraka, ispitivanja koliko je stvarno ljudi zaraženo i to će nam pokazati kako brzo će se vratiti gospodarstva aktivnost", pojasnio je.

Što očekuje kada se radi o Njemačkoj?

"Ona je motor Europe i za njih je dobro da se Kina već oporavlja. Drugi pol im je SAD i što se prije oporavi, to će prije doći i Njemačka i vjerujem da će se brzo oporaviti. Njemačka će se najbolje oporaviti", rekao je.

Kako vidi globalni model sa SAD-om i Kinom u središtu?

"To su dvije ekonomske i vojne sile sada. SAD je nakon 90-ih bio najjači, a sada se Kina pojavljuje kao jak ekonomski konkurent. Kina je bila sjajna stvar za europsko gospodarstvo. Svi mi trgujemo s njima, to je najveće izvozno tržište za većinu zemalja. Možemo vidjeti da će u budućnosti nastaviti rasti i to je jako dobra stvar. Jedna od glavnih stvari zbog kojih je inflacija ovako mala je ta da puno jeftinih stvari dolazi iz Kine", rekao je.

Pojasnio je i kako su EU zemlje pojedinačno sve manje važni faktori, same za sebe, te kako se tu krije nastavak ujedinjenja Europe jer samo ujedinjena Europa može imati važnost, i političku i ekonomsku.

"Bit će sve manje relevantna ako nije ujedinjena. Ovo više nije 18. ili 19. stoljeće. Danas imate dolar, sutra će se dijeliti s juanom i samo još euro može imati snagu kakva je tu potrebna", zaključio je.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara