Guverner Vujčić ne može se prestati čuditi zbog krize u Agrokoru

Guverner Vujčić ne može se prestati čuditi zbog krize u Agrokoru

Foto: Media Servis

"MISLIM da će se prve posljedice krize u Agrokoru vidjeti na podacima za travanj", rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u razgovoru za Media servis dodajući kako procjenjuje da će kriza u Agrokoru smanjiti rast 0,3 do 0,4 posto BDP-a ako ne dođe do nekog crnog scenarija gdje bi se stvari zakočile. Guverner tako predviđa negativan utjecaj krize, ali ne i presnažan.

Tek se imaju vidjeti posljedice krize u Agrokoru

"Pravi podaci koji će pokazati koji će stvarno učinak restrukturiranje Agrokora imati na BDP ove godine tek trebaju uslijediti u idućim mjesecima, svibnju, lipnju, srpnju i preko sezone. Tada će se vidjeti koliko će on, hajdemo reći, zagristi u jabuku BDP-a", rekao je Vujčić naglasivši da se problemi u Agrokoru polako šire i prema drugim poduzećima.


"Treba imati na umu da ipak Agrokor nije hrvatska ekonomija nego samo najveće poduzeće u ekonomiji i to je poduzeće koje, u krajnjoj liniji nije stalo već će usporiti svoj rast zbog restrukturiranja, a na to je vezan dio poduzeća koji su dobavljači Agrokora. Efekti će se prosuti na bankovni sustav. Ono što ćemo vidjeti jest da će profitabilnost bankovnog sustava u 2017. godini biti znatno niža upravo zbog onoga što se događa u Agrokoru i vezanim dobavljačima", rekao je Vujčić koji smatra da je glavni dugoročni efekt onoga što se dogodilo s krizom u Agrokoru dvojak.

 

Ovo je lekcija, treba naći nove poslovne modele

Jedan je da se mora na zdrave temelje postaviti pitanje konkurentnosti u hrvatskom gospodarstvu kako bi se izbjeglo "prikriveno subvencioniranje neefikasnosti koje smo imali i koje se krizu u Agrokoru manifestiralo i postalo razvidno, a dugo godina su na neki način bile pokrivene financiranjem kroz Agrokor koje se sad neće moći u potpunosti naplatiti".

No ovo je, ističe guverner, isto tako prilika i za Agrokor ali i za veliki dio poduzeća koji su u velikoj mjeri bila vezana uz koncern, da naprave restrukturiranje koje je potrebno da postanu zdrava i konkurentna poduzeća u budućnosti.

"Ja bi rekao da je glavni izazov onoga što se sada događa za dio poduzeća ali i banaka također, nalaženje novoga poslovnog modela. Vi ako uzmete da je dio banaka plasirao sredstva po kamatnim stopa 8, 9 neki put i 10 posto u Agrokor, ako se stvar normalizira, ako dođete na neku prosječnu kamatnu stopu koje banke danas mogu naplaćivati poduzećima, a ona je bitno niža, sad je pitanje na koji će oni način naći svoj poslovni model u budućnosti. Mislim da je to pitanje važnije od nekog kratkoročnog šoka na rast BDP-a, koji će biti negativan, ali relativno umjeren i ne mislim da će dovesti do recesije", ustvrdio je Vujčić koji je spomenuo i mjenice kojima su ključni dobavljači kreditirali koncern.

Prikriveno financiranje Agrokora

Vujčić je ponovio kako HNB ne provjerava ono što radi poduzeće s poduzećem no da im je zadaća bila, a što su i radili, provjeravati izloženost banaka prema Agrokoru u čemu su i uspjeli.

"I zbog toga ovo što se sad događa s Agrokorom neće narušiti financijsku stabilnost u Hrvatskoj", poručuje Vujčić koji kaže da bi u suprotnom situacija bila ugrožena što bi imalo daleko negativnije posljedice nego sada.

"Što se tiče toga što su poduzeća radila, ona su, tako preko mjenica i faktoringa, na neki način od nas prikrivala dodatno financiranje Agrokora. Kada smo to vidjeli da se preko mjenica takvo financiranje događa, objedinjavali smo i ta poduzeća u rizik Agrokora. Mi smo definirali da Agrokor nije sam već i sva povezana poduzeća koja, u odnosu na prihode koje ostvaruju i odnosu na njihov kapital, u slučaju da Agrokor dođe u probleme i sami dolaze u probleme. I onda smo mi zabranjivali bankama da se izlažu i prema tim poduzećima. To nikome nije bilo drago. Nije bilo drago bankama, poduzećima, Agrokoru. Tu smo bili sami. To je sve trajalo od 2012. godine, a taj smo krug počeli širiti 2014. godine. Nije tako bilo ni zapreka da neko poduzeće drugom poduzeće posudi novce", objasnio je Vujčić, no na komentar da to jest legalno ali ipak čudno jer se čini da imamo državu u državi budući da svako poduzeće može glumiti banku, odgovara:

"Bilo mi je čudno..."

"Čudno je. Da, čudno je, meni je bilo čudno. No čudno je isključivo s profesionalne strane sposobnosti ljudi koji to rade da ocijene rizik, a profesionalci su. Znači tu čak ne govorimo o nekom sektoru kućanstava, nego o profesionalcima".

Za Agrokor se najavljuje novi kredit od 400 milijuna eura, kreditori bi trebali bidi zapadni fondovi i naše banke. Guverner otkriva kako naše banke bez obzira na sve, imaju mogućnost sudjelovati u kreditu.

"Imaju da. I sigurno... Mislim, sigurno... Pretpostavljam da će sudjelovati", tvrdi Vujčić. Iako je najveći vjerovnik Sberbank rekao da više neće kreditirati Agrokor, Vujčića smo pitali bi li ipak bilo bolje da se s ruskom stranom dogovori neki kredit:

"To nije nešto u što se ja mogu miješati, ali je bolja situacija što je širi krug vjerovnika koji nastavlja u toj priči", ustvrdio je guverner. Na pitanje hoće li i ovih 400 milijuna eura biti dovoljno za spas Agrokora, guverner je bio jasan.

Zadnja tranša za Agrokor

"Ja bi rekao čak da bi to morala biti zadnja tranša. Vi imate sad jednu situaciju gdje je sa zakonom privremeno dug od 40 milijardi kuna pretvoren na neki način u equity. On više nije dug. I sad ako dodate još radni kapital, to bi moralo biti dosta ako se poduzeće stvarno restrukturira da može s njime normalno raditi. Ako to nije dosta, onda to znači da novac negdje i dalje curi", zaključio je Vujčić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara