Gužva na desnici, isti dan počelo prikupljanje potpisa za dva referenduma

Gužva na desnici, isti dan počelo prikupljanje potpisa za dva referenduma

Foto: Hina

DA radikalne desničarske grupe i organizacije vole referendum za ostvarenje svojih ideja i programa temeljenih na premašenim društvenim konceptima, stara je vijest.
 
Nekoliko je inicijativa dosad pokrenuto, a najpoznatija i najsramotnija je ona iz 2013. godine kad su ovom metodom predstavnici konzervativnih grupa omogućili unošenje u Ustav definicije da je brak zajednica između muškarca i žene.
 
No od danas čak dvije takve inicijative kreću s prikupljanjem potpisa za izglasavanje građana i građanki o pitanjima političkog sustava te ukidanje Istanbulske konvencije.
 
Manjine na udaru
 
Prva inicijativa pod nazivom Narod odlučuje građanima nudi dva pitanja koja se tiču članka 72. Hrvatskog Ustava. Prvo pitanje želi omogućiti promjene po pitanju preferencijskih glasova, uređenja izbornih jedinica, smanjivanje praga na 4 posto i broja zastupnika na najviše 120, a manjinskih na šest te uvođenje dopisnog i elektronskog glasanja. Drugim pitanjem se nastoji ograničiti zastupnicima manjina da odlučuju o povjerenju vladi i donošenju državnog proračuna.
 
Protiv Istanbulske konvencije
 
Prilikom manifestacija i akcija koje organiziraju, imena i organizacije se mijenjaju, ali iza njih uglavnom stoje isti ljudi. U pozadini prve inicijative nazvane Narod odlučuje je liderica konzervativnog pokreta u Hrvatskoj - Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji, izdavača jednog od konzervativnih portala. Stoga i ne čudi što je ova inicijativa medijski više zastupljena nego druga -  Istina o Istanbulskoj konvenciji, obiteljski projekt iza kojeg stoje stranka HRAST Ladislava Ilčića i udruga GROZD njegove sestre Kristine Pavlović, koordinatorice inicijative. Oni pak traže otkazivanje Istanbulske konvencije i uspostavljanje mehanizma (promjena članka 133. Ustava) kako bi se to moglo omogućiti. Pridružili su im se i građanska inicijativa Hrvatska protiv Istanbulske konvencije, koja je organizirala prosvjedne skupove u Zagrebu i Splitu, te nešto više od dvadesetak manje poznatih udruga katoličkog predznaka.
 
Nova lica i zaboravljeni asevi
 
Obje inicijative slijede uzorak dosadašnjih akcija i manifestacija - u prvi plan stavljaju nova lica, regrutirane mlade ljude ili zaboravljene ličnosti iz javnog života koje onda vide priliku za svoju reafirmaciju. Narod odlučuje tako u javnosti predstavlja ponovno uskrsla splitska učiteljica i političarka Sanja Bilač, bivša HDZ-ova gradska vijećnica u mandatu dok je Željko Kerum bio gradonačelnik. Istini o Istanbulskoj svoju potporu daju predsjednica Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Rozalija Bartolić te umirovljeni general Željko Sačić.
 
Rijeka i Gradac ne dopuštaju štandove za "manipuliranje istinom"
 
Neki od gradova inicijativama su odbili besplatno ustupiti mjesta, a drugi poput riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela te načelnika općine Gradac Matka Burića inicijativi Istina za Istanbulsku su odbili dati dozvolu za postavljanje štandova na javnim površinama. Obersnel je poslao pismo Centru za prirodno planiranje obitelji, u čije je ime inicijativa Istina o Istanbulskoj zatražila od Grada Rijeke lokacije za postavljanje štandova. ''Građanska inicijativa Istina o Istanbulskoj, u čije ime nam se obraćate, do sada je već u javnom prostoru pokazala da ne preza od manipulacija i laži kada govori o ovom dokumentu. Stoga na temelju dosadašnjeg iskustva zaključujem da biste na zatraženim lokacijama manipulirali istinom, pogrešno informirali građane Rijeke o ovom dokumentu i širili, ni na čemu utemeljena, predviđanja o ugrozi hrvatskog društva ovim dokumentom'', naglasio je gradonačelnik Obersnel. 
 
"Općina Gradac se snažno zalaže za zaštitu žena od obiteljskog i bilo kojeg drugog nasilja. Stoga, sve dužno poštovanje, koristimo svoje ingerencijsko pravo da vam ne odobrimo postavljanje štanda na kome namjeravate skupljati potpise protiv zaštite slabijeg spola", odlučio je načelnik Burić. 
 
Nepoznati financijeri i žalbe zbog naplaćivanja
 
Željka Markić i njena udruga U ime obitelji, koja iza sebe ima jedan uspješni referendum, onaj o braku, i jedan neuspješni, o izmjeni ustavne regulative na temelju koje se provode parlamentarni izbori, vijesti o plaćanju prostora i štandova u gradovima poput Osijeka i Zagreba ne vesele.
Potužila se i javno na odluku Grada Zagreba koji će naplatiti prostor za štandove u iznosu od oko pola milijuna kuna kazavši kako ''odluka Grada nije u redu'' te se prisjetila slične akcije od prije nekoliko godina kada nisu trebali plaćati ni mjesto ni štandove, zbog čega su nekoliko gradskih službenika i gradonačelnik Milan Bandić optuženi u procesu koji još traje.
 
Podatke o financiranju kampanja nijedna od inicijativa nije objavila. 
 
U 15 dana moraju prikupiti najmanje 375 tisuća potpisa hrvatskih birača kako bi sabor imao obavezu raspisati referendume.
 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara