"HADP" planira obnoviti suradnju Hrvatske s Afrikom

HRVATSKOAFRIČKO društvo prijateljstva sljedećih će mjeseci pokrenuti program kulturne i gospodarske suradnje Hrvatske s afričkim zemalja, rečeno je danas na konferenciji za tisak društva u Zagrebu.

Na gospodarskom planu Društvo, koje je nedavno osnovano, nastoji pomoći povratku hrvatskih tvrtki na afričko tržište na kojem su do Domovinskog rata djelovale i ostvarivale dobre uspjehe, kazao je potpredsjednik Rudolf Mažuran.

Značajne kapacitete koje su svojevremeno izgradile tvrtke poput Konačara, Prvomajske, Đure Đakovića, Hidroelektre i drugih, održavaju strane tvrtke.

Danas u Africi surađuje oko 25 novih hrvatskih tvrtki koje nemaju veći gospodarski značaj, kazao je Mažuran.

Naš je cilj objedinjavanje svih kadrovskih i drugih resursa te osnivanje stožera za povratak hrvatskih gospodarstvenika na afričko tlo, za što postoje dobre pretpostavke, kazao je.

Zbog toga smo uspostavili kontakte s Hrvatskom gospodarskom komorom, Ministarstvom vanjskih poslova i Ingrom, te za tri mjeseca očekujemo uspostavu kontakata s diplomatskim i drugim predstavnicima afričkih zemalja s kojima bi se definirali konkretni oblici suradnje, zaključio je Mažuran.

U kulturnom pogledu Društvo će nastojati predstaviti afričku kinematografiju, glazbu i književnost, te pozitivno prezentirati Hrvatsku u Africi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nastojimo u svibnju organizirati Dan Afrike u Zagrebu, a tijekom godine predavanja o afričkim civilizacijama, glazbeno-poetsku večer, predstavljanje knjiga i slične kulturne događaje, kazao je predsjednik Društva Lawrence Kiiru.

Brojni afrički studenti do rata su održavali stoljetne veze hrvatske i afričke kulture na koje društvo želi podsjetiti, rečeno je.

Hrvat Dragutin Lerman, koji je krajem 18. stoljeća bio član ekspedicije osvajanja Konga pa i upravitelj belgijske vlade za istočni Kongo, upoznao je Hrvatsku s kulturama Afrike. Brojni uporabni predmeti koje je donio čine zbirku u Etnografskom muzeju u Zagrebu.

Afrika je tijekom tridesetih godina bila vrlo prisutna u Hrvatskoj preko veza koje su hrvatski umjetnici ostvarivali u Parizu.

Kiiru je naveo primjer popularnog pjesnika, dramatičara i političara s Karipskog otočja Aimea Cesairea (1913), koji je 1935. boravio u Šibeniku s pjesnikom Dragom Ivaniševićem (1907-1981).

Slika jednog otoka na pučini izazvala u Cesaireu lavinu sjećanja na svoj rodni otok Martinique, s koga je bio protjeran.

Cijelu noć pisao je nadahnutu poemu da bi ujutro doznao da se hrvatski otok zove - Martinska. Tako, je ta popularna poema nazvana "Martinska Martinique".

Afrika ima veliku kulturnu baštinu - Karibe i Ameriku službeno smatra svojom dijasporom - i mogućnosti suradnje s Afrikom su velike, rekao je Kiiru.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara