U MOBILNIM mrežama u Hrvatskoj 4.3 milijuna korisnika u prvom je tromjesečju utrošilo 2.8 milijardi minuta ili 6 posto više nego u istom razdoblju 2020., a najviše je pri uporabi elektroničkih komunikacija porastao promet po svim širokopojasnim pristupnim tehnologijama, za 54 posto, na 624.3 milijuna gigabajta.

Pokazuju to, uz ostalo, tržišni podaci regulatora za mrežne djelatnosti HAKOM-a.

"Internetski promet rastao je 26.5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Znatno smo više razgovarali mobitelima, a ukupni prihodi na tržištu elektroničkih komunikacija porasli su za 3.3 posto", kažu u toj agenciji.

Nastavak pada u fiksnim i rasta u mobilnim mrežama

U tim je mrežama zabilježen i pad prihoda od usluga širokopojasnog pristupa internetu od 8.2 posto.

S druge strane, u pokretnim/mobilnim mrežama ukupni prihod je pak porastao za 2 posto, na 889 milijuna kuna, uz sličan broj korisnika ili 4.36 milijuna te spomenuti porast utrošenih minuta od 6 posto.

Ipak, zbog pandemije i manjeg turističkog pometa nastavljeno je smanjenje poziva hrvatskih korisnika u međunarodnim i stranaca u hrvatskim mobilnim mrežama, pa su tako hrvatski korisnici u inozemstvu razgovarali 14.2 posto manje, a stranci u Hrvatskoj 7.9 posto manje.

Više prihoda u mobilnim mrežama

U mobilnim je mrežama ostvareno i 16 posto više prihoda nego u prvom tromjesečju 2020. od usluga širokopojasnog pristupa internetu ili 756.1 milijun kuna, što je i većina od 1.2 milijarde kuna ukupno ostvarenog prihoda od tih usluga u prvom tromjesečju 2021., koji je time i porastao za 5.4 posto.

Tržišni udjeli operatora mobilnih mreža ostali su slični kao lani, tj, Hrvatski telekom (HT) je i dalje najjači s udjelom od 46 posto, dok je drugi A1 Hrvatska s 35 posto, a treći je Telemach Hrvatska, s udjelom od 19.4 posto.

Iz HAKOM-a iznose i da su ukupni prihodi tržišta elektroničkih komunikacija porasli 3.3 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem 2020., dodajući da je na tržištima širokopojasnog pristupa internetu prihod porastao 9.2 posto, od usluga televizije 3.5 posto, a usluga najma mreže i vodova za 7.7 posto.

Naglašavaju i da su se, unatoč blagom padu ukupnih ulaganja na tom tržištu na početku godine, ulaganja u svjetlovodnu pristupnu infrastrukturu ipak znatno pojačala, za čak 140 posto u odnosu na isto razdoblje u 2020., što ocjenjuju i važnim zbog zadržavanja trenda rasta broja širokopojasnih priključaka velikih brzina.