HDZ najavljuje smjenu Karamarka, evo kako je do nje došlo
Foto: FaH
HDZ je večeras najavio ostavku svog šefa Tomislava Karamarka na mjesto prvog potpredsjednika Vlade. Najava ostavke dolazi u samom finišu afere Konzultantica koja je otkrila zakulisne radnje vezane za šefa HDZ-a oko arbitražnog postupka između Ine i MOL-a.
Karamarko je prvo bio primoran dati izjavu kako se izuzima od bilo kakve odluke vezane za slučaj Ine ili MOL-a, da bi na kraju upravo afera šefa HDZ-a dovela do potpunog raspada Vlade Tihomira Oreškovića, ali i ozbiljnih potresa unutar HDZ-a.
Ovo su ključne činjenice koje su doveli do današnjih događaja.
Arbitraža INA-MOL
1. Ugovor o tzv. plinskom biznisu iz 2009. godine iz vremena Ive Sanadera predmet je arbitražnih postupka u slučaju INA-Mol. Prvu je pokrenuo MOL, koji traži odštetu od najmanje šest milijardi kuna na temelju ugovora o plinskom poslovanju kojeg su dogovorili Sanader i Hernadi sudištu za investicijske sporove u Washingtonu. Druga arbitraža provodi se pred UNCITRALOM u Ženevi, a nju je pokrenula Hrvatska kako bi, između ostalog, poništila taj plinski ugovor te zaustavila naplatu koju MOL pokušava dobiti u Washingtonu. Glavni argument kojim se pri tome Vlada služi je pravomoćna presuda bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu za uzimanje mita od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija, nakon čega su upravljačka prava prepuštena MOL-u.
HDZ traži prekid arbitraže, Orešković za nastavak
2. Jedan od tri uvjeta za nastavak suradnje MOST-a i HDZ-a bila je da se šefa HDZ-a Karamarka podupre u zahtjevu da se odustane od arbitraže u slučaju INA - MOL. Tihomir Orešković javno govori kako Hrvatska neće odustati od arbitražnog postupka za Inu.
"Svi znamo da je arbitražni postupak u tijeku i stav je ove vlade da ćemo čekati da vidimo na koji način i koji su rezultati te arbitraže. Mislim da bi ona trebala završiti u jesen i onda ćemo vidjeti koji su rezultati", kazao je Orešković.
Petrov spominje Petrovića i Karamarka u kontekstu rada protiv Hrvatske
3. Činjenica jest da je potpredsjednik Vlade Božo Petrov imao određenih saznanja kada je, u vrijeme dok Afera Konzultantica nije bila aktualna, govorio o veleizdaji spominjući Inu.
Petrov je rekao da Karamarkov prijatelj Petrović radi protiv Hrvatske te zatražio od Karamarka da se ogradi. Karamarko je ljutito novinarima govorio o Petroviću isključivo kao o svojem prijatelju iz košarkaških dana.
Lobist MOL-a nije samo prijatelj iz košarkaših dana
4. Josip Petrović je dugogodišnji prijatelj Karamarka lobist MOL-a koji je počeo raditi za Mađare svega nekoliko dana nakon što je prestao biti član Uprave Ine.
Činjenica jest da su Petrović i Karamarko bili ne samo prijatelji nego i poslovno povezani preko tvrtke Soboli. Poslovna suradnja nastavila se i kasnije, što postaje jasnije Aferom Konzultantica. to je opet dokazalo kako Karamarko nije bio iskren kada je o Petroviću javno govorio samo kao o prijatelju iz košarkaških dana.
Prvi angažman nove tvrtke bio je onaj s Petrovićem
5. Tvrtka Josipa Petrovića, koja je radila za MOL, plaćala je usluge tvrtki Drimia u vlasništvu Ane Šarić Karamarko, supruge prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka. Posao s Petrovićem bio je među prvim angažmanima tek osnovane male boutiq agencije.
Početkom afere Konzultantica oko Karamarka se počinje vrtjeti niz afera. Ponovno se spominju Sanaderove igre s INA-om do ruskog naftnog biznisa. Karamarko javno govori kako će povući iz odluka o Ini, ali samo do odluke Povjerenstva.
Povjerestvo bi trebalo sutra, (srijeda) točno u podne, donijeti odluku je li Karamarko bio u sukobu interesa.
Traži se istraga USKOK-a
6. Istragu USKOK-a u prvim danima afere tražili su mnogi, pa i sami partneri HDZ-a u Saboru. Istragu je tražio Miro Bulj zastupnik MOST-a u Saboru, istragu je priželjkivao i Gordan Maras iz SDP-a i njegova stranka.
O izdaji nacionalnih interesa govorio je nezavisni Stipe Petrina kao i Ivan Sinčić. Nevladine organizacije poput GONG-a detaljno su analizirale zašto Karamarko mora odgovarati na pitanja USKOK-a, dok su mnogi analitičari gledali na ovu aferu ne samo u kontekstu sukoba interesa.
HDZ pred raspadom, raste broj javnih suprostavljanja
Broj sukoba u stranci raste iz dana u dan. Prvo je Andrej Plenković na Saboru HDZ-a 28. svibnja okupljenima kazao kako "stranka ne smije biti talac jednoga čovjeka". Dio HDZ-ovaca napao je HDZ-ovog europarlamentaraca, no broj nezadovoljnika u stranci nastavio je rasti. Glas je nakon Plenkovića podigao i dojučerašnji glavni tajnik HDZ-a.
Milijan Brkić, u društvu s još nekoliko članova Predsjedništva HDZ-a, pozvao je Tomislava Karamarka na odgovornost zbog političke krize na sjednici Predsjedništva. Na ostavku ga je pozivao i Vladimir Šeks te varaždinski ogranak HDZ-a. Sve kulminira pismo europarlamentaraca HDZ-a.
Opoziv Karamarka
8. Zbog afere Konzultantica tražio se opoziv Tomislava Karamarka kao prvog potpredsjednika Vlade. Božo Petrov insistirao je na tome. Vlada je većinom glasova odlučila da se neće pridružiti zahtjevom oporbe za odlazak Karamarka, no svi ministri MOST-a glasali su za njegov odlazak.
U jeku krize premijer je zatražio odlazak i Petrova i Karamarka, a HDZ je pokrenuo postupak opoziva premijera Oreškovića.Vlada ne funkcionira već tjednima, a Sabor se muči s kvorumom.
Karamarko je još početkom ovog mjeseca najavio da ima dovoljno ruku za novu Vladu, no HDZ i dalje ne želi otkriti s kim će je formirati.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati