Foto: FAH

"ČESTITAM", ironično je u četvrtak komentirao predsjednik sabora Božo Petrov nakon što nije prošao Mostov prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.

Most je ovim izmjenama htio omogućiti da u tvrđavu zvanu HNB, za koju i ugledne ekonomistice poput Maruške Vizek smatraju da im nedostaje transparentnosti, uđu državni revizori. Također su željeli ograničiti broj mandata za guvernera, zamjenike guvernera i viceguvernere, među kojima ima onih koji ne napuštaju svoje fotelje 25 godina. Važeći zakon propisuje da mandat guvernera i viceguvernera traje šest godina bez ograničenja, što im praktički omogućuje doživotni mandat.

Aktualni guverner Boris Vujčić 12 godina bio je zamjenik guvernera, a nakon toga je već petu godinu guverner. Tomislavu Presečana ovo je već treći mandat, viceguverner je već 17 godina. Rekorder je Relja Martić, koji je u Savjetu HNB-a 25 godina, prvih 20 bio je na poziciji viceguvernera, a posljednjih pet je zamjenik guvernera.

Umjesto neograničenih, samo dva mandata

Izmjenama koje je gurao Most, a nije htio podržati HDZ ni SDP, predviđeno je da se broj njihovih mandata, Savjeta HNB-a u kojem sjede guverner, njegov zamjenik i šest viceguvernera, ograniči na dva. Ni Ivan Lovrinović koji se brendirao kao najžešći kritičar HNB-a, odjednom je zavolio HDZ, pa nije htio podržati ovaj zakon.

"Željeli smo ograničiti broj mandata tako da ne ostaju vječno tamo, praktički dok ne dočekaju mirovinu. Jer sada tamo nema dinamike ni odgovornosti ", pojašnjava Tomislav Panenić u razgovoru za Index.

Državna revizija trebala je utvrđivati istinitost izvješća, analizirati prihode i rashode, provjeravati upravljanje novcem i vrijednosnicama, postupak nabave, upravljanje nekretninama, zakonitost zapošljavanja, određivanje bonusa, isplate plaća i honorara.

Panenić: Ovo nije miješanje u monetarnu politiku

HDZ je upozoravao da Mostov prijedlog nije prošao kod Europske središnje banke, no Panenić tvrdi  da su usvojili njihove primjedbe. Iz ESB-a su tražili da se predmet revizije doradi, da bude malo jasniji, a ključ je bio, kaže Mostovac, da se revizija bavi prihodima i rashodima redovnog poslovanja.

"U novom prijedlogu smo detaljno sve izlistali tako da nema nikakve primisli da mi ulazimo u monetarnu politiku. Konzultirali smo se sa stručnjacima da ne iziđemo iz opsega rada revizije koju inače obavljaju redovno, i da ne uđemo niti jednim dijelom u monetarnu politiku", rekao je Panenić.

Na primjedbe da se ovim zakonom HNB-u zadire u neovisnost, odgovara kako oni samo traže odgovornost i racionalnost poslovanja. Normalno mu je da ESB želi štititi monetarnu suverenost, no spominje i njihove dobre odnose s Vujčićem, koji je u toj instituciji jedan od nadzornika. Zahvaljujući tome, misli da su dobili jedno općenito mišljenje, koje otvara prostor za različita tumačenja.

U želji da udovolje ESB-u, kaže da je Most odbio Škiboline amandmane o ukidanju ili smanjivanju naknada za rad u Savjetu, iako se s njim slažu, no nisu bili u nacrtu kojeg su slali Europskoj središnjoj banci. 

Zakon nije prošao zbog Agrokora, a ne zbog ESB-a

"Iz ESB-a su nam dali neutralno mišljenje, upozoravali su nas da ne uđemo u monetarnu suverenost. Nisu rekli da im je određena odredba sporna. Normalno je da ESB želi štiti monetarnu suverenost, ali također ne žele izaći iz dobrih odnosa s HNB-om, jer je uostalom i naš guverner tamo dobro pozicioniran, tako da su dali jedno mišljenje koje smatram korektnim, jedno opće stajalište u koje se moramo uklopiti. Vujčićeva pozicija vjerujem da je pridonijela tome da nam daju samo deklaratorno mišljenje, u kojem ne stoji što točno treba izmijeniti, nego se otvara prostor za modele rušenja", smatra.

Izostanak podrške za ovaj zakon Mostovac dovodi u vezu s Agrokorom, a ne s mišljenjem ESB-a, koje im je moglo poslužiti za izliku. Nije jedini koji misli da je HNB mogao reagirati i upozoriti javnost oko problema mjenica, s obzirom na to da su milijarde njihovih dugova bile na taj način u opticaju. Slomom kompanije to je postao veliki gospodarski problem.

"Vjerujem da se zastupnici nisu složili s izmjenama zakona jer nisu željeli da se krene u opsežnije istraživanje uloge HNB-a oko Agrokora. Glavna prozivka HNB-a je stvaranje te dodatne mase novca, za koju tvrde da nije u njihovoj kontroli ni Hanfi, a zastupnici koji su odbili pokušavaju ih zaštiti. To je odgovornost ovih koji su odbili, a ostaje budućem vremenu da se utvrdi koliko je to sve skupa povezano", zaključio je.