HDZ želi europski novac, ali ne i poštovanje vladavine prava

HDZ želi europski novac, ali ne i poštovanje vladavine prava
Foto: Pixsell/Hrvoje Jelavić

PROŠLI četvrtak se u Europskom parlamentu glasalo o jednoj prilično važnoj temi - treba li ubuduće korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetovati poštovanjem vladavine prava i demokratskih vrijednosti u članicama Europske unije.

Konkretno, glasalo se o izvještaju o prijedlogu Europskog parlamenta i Europskog vijeća po kojemu bi se “zaštitilo budžet Unije u slučaju općih manjkavosti po pitanjima vladavine prava u državama članicama”. Riječ je o izvještaju od 102 stranice punom eurokratskih fraza čija se bit može sažeti ovako: članice EU-a koje podrivaju vladavinu prava ubuduće ne bi trebale računati na novac iz europskih fondova u proračunskom razdoblju od 2020. do 2027. godine.

HDZ-ove eurozastupnice suzdržane, Petir i Tomašić protiv

Europski je parlament velikom većinom glasova podržao izvještaj: ZA je glasalo 397 eurozastupnika, PROTIV tek 158, dok je suzdržanih bilo 69. Zanimljivo je kako su eurozastupnici iz Hrvatske glasali u ovom slučaju - SDP-ovci Titoni Picula i Biljana Borzan su podržali prijedlog, kao i liberali Jozo Radoš i Ivan Jakovičić, te Zeleni Davor Škrlec. Protiv su bile konzervativke Ruža Tomašić i Marijana Petir, dok su HDZ-ove eurozastupnice Dubravka Šuica i Ivana Maletić bile suzdržane. 

No, treba napomenuti da su i Petir, i Šuica, i Maletić u Europskom parlamentu dio iste frakcije, one Europske pučke stranke. EPP se pokazala podijeljenom u vezi ovog prijedloga - 139 zastupnika iz frakcije EPP-a je glasalo ZA, 24 su bili PROTIV, suzdržanih je bilo 15 (među njima i dvije HDZ-ove eurozastupnice), dok je čak 40 odlučilo da uopće neće glasati (među njima su bili i HDZ-ov eurozastupnik Ivica Tolić). Znakovita je i podjela na istok-zapad: najviše je protivljenja ovoj ideji došlo iz eurozastupnika koji dolaze iz novih, istočnoeuropskih članica EU-a, poput Mađarske i Poljske.

Otkako se HDZ 2015. vratio na vlast, demokracija u Hrvatskoj se urušava

Eurozastupnici stranke Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana, koji su i dalje dio frakcije EPP-a, bili su naročito kritični. Fideszov eurozastupnik Tamás Deutsch je čak izjavio da “ovaj prijedlog ide protiv vladavine prava”, iako je usmjeren baš na to da novčano sankcionira članice poput Poljske i Rumunjske u kojima su vladavina prava i demokracija opasno urušene. 

HDZ-ovi eurozastupnici su se tako opet našli u manjini kada je riječ o temi vladavine prava i demokratskih vrijednosti, kao i kada su u rujnu prošle godine glasali protiv izvještaja koji je kritizirao situaciju u Mađarskoj. 

Ipak, u ovom slučaju HDZ-ovci nisu glasali suzdržano samo da bi pomogli neliberalnim demokracijama poput Poljske i Mađarske, koje žele europski novac, ali ne i europske vrijednosti, nego i da bi pomogli sami sebi. Početkom ovog mjeseca poznati britanski časopis The Economist objavio je svoj godišnji Democracy Index (Indeks demokracije), rang-listu 167 zemalja s obzirom na stanje demokracije u njima.

A prema ovom indeksu, Hrvatska stoji sve gore. Naša zemlja, naime, na njemu nazaduje još od 2016. - kada je SDP-ovog Zorana Milanovića na mjestu premijera zamijenio Tihomir Orešković na čelu koalicijske HDZ-Most vlade.

Štoviše, Hrvatska - sada s Andrejem Plenkovićem na čelu HDZ-ove vlade - stoji najgore od početka vođenja ovog indeksa 2006. Dok je lani bila na 58. mjestu sa 6,63 (od maksimalnih 10 bodova), sada je na 60. mjestu sa 6,57 bodova. Kao i dosad, svrstani smo u kategoriju "demokracije s greškom" (eng. flawed democracy).

Posebno je alarmantno što Hrvatska stoji gore i od problematičnih zemalja članica Europske unije koje analitičari često opisuju kao "neliberalne demokracije", Mađarske i Poljske. Mađarska je sad na 57. mjestu, a Poljska na 54.  A samo tri mjesta ispod Hrvatske je i Srbija sa 6,41 bodova, zemlja koja je još vrlo daleko od članstva u EU. 

Picula: EU je zajednica vrijednosti

Pored toga, svi građani RH znaju kakvo je hrvatsko pravosuđe i može li se Hrvatska smatrati pravnom državom. Stoga je suzdržanost eurozastupnica HDZ-a u glasanju da se sredstva iz europskih fondova uvjetuju poštovanjem vladavine prava razumljiva: HDZ-u je prioritet dočepati se europskog novca, dok mu vladavina prava baš i nije toliko važna, a možda i ne vjeruje da je u Hrvatskoj pod HDZ-ovom vlašću vladavina prava uopće moguća.

U svojem komentaru za Večernji list nakon glasanja cijelu je stvar najbolje sažeo SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula. "Među novim članicama razvila se jedna vrsta percepcije EU koja kao da govori: idemo iskoristiti fondove, a za vrijednosti nema veze. Ta opasnost je prepoznata i ovo je prijedlog koji govori da EU nije biznis klub, nije samo zajedničko tržište gdje će se prikupljati novac i alocirati kroz fondove, nego prije svega zajednica vrijednosti”, rekao je Picula.

HDZ očito ima suprotan stav: europske vrijednosti su sporedne, europski novac je ono što se traži.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara