HDZ želi vječno vladati Hrvatskom, a sad zna i kako

HDZ želi vječno vladati Hrvatskom, a sad zna i kako
Foto: Index/Game of Thrones

NIJE tajna da u HDZ-u nisu zadovoljni zbog činjenice da za vladanje Hrvatskom moraju surađivati i s drugim strankama. Izgleda da su se domislili rješenju tog problema.

Naime, nikad više saborskih zastupnika nije mijenjalo stranačke dresove kao u mandatu vlade premijera Andreja Plenkovića. Do sada je tako njih 24 promijenilo stranački dres, a najviše se navlačio onaj kluba zastupnika Milana Bandića, s time da je gotovo svaka promjena išla na ruku opstanka HDZ-ove vlade.

Suzbijanje stranačkih prebjega, nelojalnost i izvrtanja biračke volje nešto su o čemu se u javnom prostoru govori već dulje vrijeme. Doprinos javnoj raspravi dao je i HDZ i to na najgori mogući način. Naime, oni bi izborni sustav mijenjali tako da HDZ vječno vlada Hrvatskom.

No, krenimo redom.

Premijeru se svidio model bonus zastupnika

Nova TV prva je objavila kako se premijeru Andreju Plenkoviću sviđa talijanski i grčki izborni model prema kojem stranka s relativnom većinom u parlamentu dobije bonus mandate. Plenković je to rekao u kontekstu suzbijanja prebjega sa stranačkih lista u saboru odnosno komentirajući rast kluba zastupnika Milana Bandića.

Bilo je to dovoljno za javnu raspravu u kojoj su Klub GLAS-a i HSU-a rekli kako je taj HDZ-ov prijedlog novog izbornog modela posljednji čavao u lijesu hrvatske demokracije. Saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak postavio je to pitanje premijeru Plenkoviću u saboru, a premijer se u svom odgovoru pokušao izvući kako je govorio tek - teoretski.

"Ako hoćete shvatiti zašto sam spomenuo taj izborni sustav u odgovoru na jedno novinarsko pitanje i to kakvih sve izbornih sustava ima, bilo je to pitanje o neotuđivosti mandata, prelaska iz jednog kluba u drugi, omogućavanja parlamentarne većine koja je funkcionalna. Ja sam rekao, ako nećete sustav u kojem na temelju onih koji su izabrani moramo formirati neku parlamentarnu većinu, ako stalno je u krizi, ako ćemo imati izbore svako malo, ako ćete imati ljude koji će ucjenjivati, koji će se pokazati nelojalnima u koaliciji u kojoj su ušli, onda ima i neki drugi način koji su druge europske zemlje po visokim europskim standardima pronašle kao model da imaju političku stabilnost da bi vlast i institucije mogle raditi svoj posao", rekao je u odgovoru Plenković dodajući da su neke zemlje odlučile imati bonus mandate za relativnog pobjednika.

Plenković: Bila je to samo teoretska opaska

"To je da se ne mora slagati parlamentarna većina od nekih velikih ili puno malih, ili srednjih, ili onih koji će biti manji po ovom izbornom sustavu, a htjeli bi biti veći, kao što je Most", rekao je Plenković dodajući da je to bila njegova teoretska opaska. Premijer je rekao da se iz te njegove opaske ne može govoriti da on voli upravo taj sustav. "Govorim da postoje različiti modeli", zaključio je Plenković. U emisiji "Otvoreno" državne televizije šef kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić rekao je kako takav model nije bio raspravljan na stranačkim tijelima.

"Premijer je samo u kontekstu nestabilnosti vlade i prebjega u saboru rekao kako neke druge države, poput Grčke i Italije, u ovakvim situacijama kako bi spriječili prelaske iz stranke u stranku benefitom nagrađuju relativnog izbornog pobjednika koji onda dobije određeni broj mandata kako bi mogao formirati stabilnu vladu", objašnjavao je Bačić.

Prvi je na tu ideju došao Mussolini

No zanimljivo je kako je HDZ govoreći o promjenama izbornog sustava upravo izabrao spomenuti ovaj sustav, a koji bi mu omogućio neograničenu vladavinu državom. Model je jednostavan: relativni izborni pobjednik ne bi morao ići u koaliranje s ostalim strankama, odnosno zastupnicima, nego bi automatski imao dodatnih 20 do 30 mandata s kojima bi u svom mandatu mogao neometano vladati. Navodno je takva ideja došla od Vladimira Šeksa, dok je šef HDZ-a Plenković glasnim "teoretiziranjem" pustio probni balon da bi vidio je li tu ideju moguće realizirati i kako.

Prvi je taj model upotrijebio Benito Mussolini na izborima 1924. godine, a poznat je i model iz Kraljevine Jugoslavije iz 1931. godine kada se najjačoj političkoj stranci automatski dodavalo dvije trećine zastupničkih mjesta. Naši sugovornici slažu se kako bi upravo ova izmjena izbornog zakona, koju HDZ za sada koristi tek kao probni balon, bila najgora.

Đulabić: Jasno je da se HDZ boji sljedećih izbora

"Mislim da je prioritetnije da se provede reforma, odnosno da se napokon ispoštuje odluka Ustavnog suda o nejednakosti biračkog prava odnosno nerazmjera brojnosti biračkog tijela. Glas ne vrijedi svugdje isto pa tako u nekim izbornim jedinicama treba manje glasova za ulazak u parlament nego u nekim drugim", kaže Vedran Đulabić, profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu. Drugi problem je, prema Đulabiću, općenito broj izbornih jedinica. Tako se postavlja pitanje zašto uopće imati deset izbornih jedinica koje su tako rascjepkane.

"Očigledno je da se vlast boji sljedećih izbora te im je jasno kako neće imati apsolutnu većinu. No za ovu problematiku, koju oni spominju, nisu rješenje bonus mandati", kaže Đulabić na kraju. Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti također naglašava kako bi upravo ovaj model s bonus mandatima bio najgore moguće rješenje.

Raos: To je najgore moguće rješenje

"Ako već govorimo o problemu fragmentacije sabora na manje stranke i klubove odnosno o slučajevima prebjega, onda je definitivno najgori mogući model onaj s bonus mandatima izbornom pobjedniku. Model je užasan jer bi upravo to rješenje dovelo do ogromnog nesrazmjera broja glasova i osvojenih mandata odnosno dovelo bi do značajne iskrivljenosti volje birača", kaže Raos naglašavajući kako su za ovaj problem zapravo krive najveće stranke, poput SDP-a i HDZ-a.

Raos podsjeća da upravo te dvije stranke obično na izborima na svojim listama vuku manje stranke, koje tako ulaze u parlament.

"Ako već govorimo o odgovornosti za prebjege, onda je odgovornost upravo na tim strankama, odnosno njihovom izboru ljudi na izbornim listama", kaže Raos dodajući kako je više modela kojima bi se spriječila fragmentiranost sabora, od otežavanja kandidature brojem potpisa i podizanjem izbornog praga pa do promjene činjenice da je za formiranje kluba zastupnika dovoljno imati tek njih trojicu.

"Pogledajte sami kako izgleda aktualni sat sabora, s tim klubovima i koliko ih ima. S obzirom na broj zastupnika, smiješno je da vam trebaju samo tri zastupnika da biste imali klub", nabraja Raos dodajući kako se dio problema u prebjezima krije i u činjenici da stranke imaju problema s demokracijom unutar svojih organizacija.

"Puno se može napraviti da bi se spriječilo ono što imamo danas, no bonus mandati definitivno bi bili najgora moguća opcija", kaže na kraju Raos.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara