IAKO je Index još početkom rujna prošle godine doznao da je bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić (75) dobio novi angažman u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kojim upravlja Damir Habijan, HDZ-ov ministar na naš je novinarski upit odgovorio tek danas i time službeno potvrdio tu informaciju.

Skrivao angažman Bajića

"Imenovani je angažiran za obavljanje poslova pružanja stručnih savjeta u odnosu na razmjenu znanja Republike Hrvatske s Ukrajinom u procesuiranju ratnih zločina, s posebnim naglaskom na pristupanje Ukrajine Europskoj uniji", stoji u odgovoru Ministarstva pravosuđa koji smo danas dobili na upit poslan još 3. rujna prošle godine.

U nastavku odgovora Ministarstvo navodi da je Bajić imenovan i za razmjenu znanja u području pristupnih pregovora Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji, konkretno za Poglavlje 23. – Pravosuđe i temeljna prava, i to u dijelu koji se odnosi na nacionalno procesuiranje ratnih zločina. Koliko plaćamo 75-godišnjeg Bajića iz Ministarstva ni danas nisu htjeli odgovoriti. 

Ostaje, međutim, otvoreno pitanje zašto je ministar Habijan mjesecima prešućivao informaciju o angažmanu bivšeg glavnog državnog odvjetnika, iako je Ministarstvo o tome očito imalo sve relevantne podatke još prošle jeseni.

Dugotrajna karijera obilježena kritikama

Bajić je, podsjetimo, funkciju glavnog državnog odvjetnika obnašao u tri mandata, ukupno 12 godina, a nakon toga je, od 2014. do umirovljenja, bio zamjenik glavnog državnog odvjetnika. Tijekom duge karijere radio je na nizu velikih i javnosti dobro poznatih slučajeva, no njegov rad pratile su i česte kritike, ponajviše zbog sporosti i nedostatka odlučnosti u pojedinim predmetima. Zvali su ga i zaštitnik moćnih. 

Primjerice, optužnice za ratne zločine počinjene u vojnom zatvoru Lora podignute su tek kada je Bajić bio županijski državni odvjetnik, iako je ranije, kao zamjenik vojnog tužitelja u Splitu, bio u poziciji da te zločine procesuira, ali to nije učinio.

Tijekom 12 godina na čelu DORH-a uhićeni su premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade Damir Polančec, poduzetnik Hrvoje Petrač, umirovljeni general Vladimir Zagorec, saborski zastupnik Branimir Glavaš, predsjednik HGK Nadan Vidošević, kao i veći broj menadžera iz HAC-a i HEP-a.

No mnogi od tih postupaka protegnuli su se godinama, s vremenom izgubili medijsku pozornost te završili sporo ili bez pravomoćnog epiloga. Zbog loše pripremljenih optužnica Bajić i DORH često su bili na meti kritika, a oporba je i smislila ime "Stand Bajić". Nadimak je aludirao na to da su brojne kaznene prijave dugo stajale u ladicama bez konkretnog postupanja.

I u DORH-u bio savjetnik za Ukrajinu

Nnakon umirovljenja Bajić je nastavio raditi u Državnom odvjetništvu temeljem ugovora o djelu i to kao savjetnik. Od 1. siječnja 2021. bio je formalno angažiran za pružanje intelektualnih usluga. Uz savjetničku ulogu u DORH-u, od 2022. bio je i član međunarodnog tima osnovanog kako bi pomogao glavnom ukrajinskom tužitelju u procesuiranju ratnih zločina počinjenih tijekom ruske totalne invazije.

Riječ je o timu osnovanom u svibnju 2022. na inicijativu SAD-a, Velike Britanije i Europske unije. Savjetodavna skupina za ratne zločine djeluje pod nazivom Atrocity Crimes Advisory Group (ACA), a u njoj je Bajić bio angažiran zajedno s Davorkom Čolak, zamjenicom županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu.

Dolaskom Ivana Turudića na mjesto glavnog državnog odvjetnika, donesena je odluka da se prekine suradnja s Bajićem.