VLADIN potpredsjednik i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je u Otvorenom ako se govori o konstrukcijskoj i nekonstrukcijskoj obnovi, a financirana je iz Fonda solidarnosti, a odnosi se na zgrade javne namjene, onda se obnova značajno ubrzala.

S današnjim danom završila je obnova za cca 11 600 zgrada. "Od toga se 11 tisuća odnosi na privatne zgrade s 42 500 stambenih jedinica. I 600 zgrada javne namjene", poručio je.

Naglasio je da se obnova ubrzala u zadnjih godinu dana i s današnjim danom utrošeno su dvije milijarde i 400 milijuna eura.

Dodao je kako je u 2023. godini u obnovu uloženo tri puta više, nego proteklih godina.

"Zbrinuli smo većinu ljudi, zatvorili kontejnerska nasilja"

Bačić je poručio kako obnova ide zadovoljavajućim tempom. "Ali nikad ne možemo do kraja biti zadovoljni. Postoje i subjektivne, ali i objektivne okolnosti, toga smo svjesni", kazao je.

"Zadovoljni možemo biti, jer smo potrošili sredstva iz Europskog fonda solidarnosti u cijelosti. I više od toga. Sada smo počeli s cjelovitom obnovom, koju financiramo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Osigurali smo milijardu i 470 milijuna eura. Zatvorili smo kontejnerska naselja, zbrinuli smo većinu ljudi", poručio je.

Najveći izazov je bio nedostatak građevinske operative. Postavljen je sustav, konstrukcijske obnove i postavljeni su najviši standardi. 

Tomaševićev zamjenik: Od 207 projekata obnove završeno je njih 176

Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet kazao je da smatra da se Ministarstvo više skoncentriralo na područje Banovine i Petrinje.

"Tamo su brojke zaista uzlazne. Obnova u Zagrebu ide nekako malo sporije. Mi bismo voljeli da se to malo ubrza", istaknuo je.

Grad Zagreb brine o zgradama u vlasništvu Zagreba. "Imamo ukupno 207 projekata obnove od kojih je 176 završeno, a 31 je još u procesu. To su prije svega škole", rekao je.

Poručio je kako je potres potaknuo procese obnove, koji se tako skoro ne bi dogodili, da nije bili potresa.

Grad Zagreb je za obnovu dobio europski novac. Za 207 projekata iz Fonda solidarnosti Grad Zagreb je povukao čak 190 milijuna eura. "Taj novac nam je sigurno jako pomogao da te zgrade privedemo svrsi. Te su zgrade ojačane, te mogu podnijeti i jače potrese", dodao je. 

Profesor sa zagrebačke Građevine: Iz potresa smo puno toga naučili

Posljednjih dana se u Zagrebu tlo opet pomalo trese. Čak je i danas bio jedan slabiji potres. Josip Atalić, izv. prof. dr. sc., Građevinski fakultet u Zagrebu naglasio je kako je struka jako puno naučila od zagrebačkog i petrinjskog potresa.

"Tek sad počinjemo dizati glavu iz vode. Najviše o tome svjedoče kolege, koji su vani na studijima i sveučilištima. Kad se vrate nakon godinu, dvije, i kad u tom razdoblju pogledaju što se sve napravilo, onda oni ostanu stvarno oduševljeni. Napravljeni su veliki pomaci, u odnosu kako se radilo prije potresa, Odnosno sve te aktivnosti, koje smo pokušavali i trebali pokretati prije potresa", rekao je.

"Definitivno, i struka i mi svi zajedno smo naučili jako puno. Sad pokušavamo djelovati da zadržimo kvalitetu, i da se u budućnosti s ponosom sjećamo kako smo sve napravili", dodao je.

Problem je bio i s legalizacijom, struka je savjetovala neku minimalnu razinu obnove.

"To je bilo pedeset posto važećih propisa, onda smo imali razinu tri,koja je nekako između 75 posto i s tim smo definirali minimum, koji zadovoljava i građani mogu biti zadovoljni", poručio je.