MINISTRICA kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je danas u saboru kako nikome nije u većem interesu nego njoj razotkrivanje i sankcioniranje zlouporaba, bez obzira na to je li riječ o nacionalnim ili europskim sredstvima.

"Istražuje se kriminal i korupcija na Geodetskom fakultetu, a jedan dio sredstava tom fakultetu je uplaćen iz Ministarstva kulture za hitna postupanja da bi se procijenile štete i spasili ljudski životi. Ako je netko ta sredstva zloupotrijebio, nikome nije veći interes nego meni da se to otkrije i sankcionira, bez obzira na to jesu li to nacionalna ili europska sredstva", kazala je Obuljen Koržinek u raspravi o Prijedlogu zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Selak Raspudić: Da vam je doista u interesu to, onda ne biste dovodili u pitanje onoga tko je prvi krenuo to otkrivati

Dokazali smo da su konkretna sredstva bila nacionalna, međutim, bez obzira na to jesu li nacionalna ili europska, sve treba istražiti, dodala je ministrica, odgovarajući na upit Natalije Martinčević (Reformisti) o aktualnoj aferi.

Iako je oporba proteklih dana često spominjala malverzacije novcem iz europskih fondova koji je išao kroz Ministarstvo kulture za postpotresnu obnovu, navodeći, uz ostalo, da je riječ o "potresnom profiterstvu", samo dvije zastupnice imale su potrebu o tome pitati ministricu.

"Da Vam je doista u interesu da se to što prije otkrije, ne biste dovodili u pitanje onoga tko je prvi krenuo to otkrivati", poručila je ministrici Marija Selak Raspudić (Most), koju je zanimalo hoće li izvidi utjecati na obnovu kulturne baštine i buduća povlačenja europskih sredstava.

Iz Fonda solidarnosti financirana su 293 objekta preko Ministarstva kulture i sve dosadašnje kontrole i revizije nisu pokazale nikakve nepravilnosti, odgovorila je Obuljen Koržinek. Govoreći o Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ministrica je istaknula da se njime želi pojednostaviti način proglašenja statusa kulturnog dobra na temelju jasno utvrđenih kriterija.

Jasnije se uređuje provođenje mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara, olakšava rad restauratorske službe, rasterećuju službe, ali i građani nepotrebnih procedura i postupaka te omogućava veći broja e-usluga, navela je.

Kao jednu od većih novina izdvojila je izradu konzervatorskih podloga koje će građanima, investitorima i projektantima omogućiti da na geoportalu dobiju osnovne informacije o tome što je u slučaju gradnje ili obnove pojedine kuće dozvoljeno.

Oporba upozorava na nedostatak konzervatora

Riječ je o suvremenom zakonu koji će svima omogućiti kvalitetniji pravni okvir koji će za rezultat imati još bolju skrb o kulturnoj baštini, naglasila je Obuljen Koržinek.

Oporba iskazuje zadršku prema nekim zakonskim rješenjima, ali i upozorava na nedostatak kadrova, prije svih konzervatora.

U Istri imamo manjak konzervatora, a zaštićenih je objekata puno pa, ako hoćete zamijeniti vrata u staroj jezgri, čekat ćete rješenje preko godinu dana, kaže Sanja Radolović (SDP).  Drži i da lokalnim jedinicama treba dostavljati odluku kojom Ministarstvo kulture neko dobro definira kulturnim dobrom.

Selak Raspudić također ima primjedbu na način na koji bi Ministarstvo dostavljalo vlasniku dobra odluku da je proglašeno kulturnim dobrom.

Ministarstvo ne bi vlasniku dostavljalo osobnom dostavom, nego samo objavom na svojoj mrežnoj stranici, kaže zastupnica i ističe kako nije opravdano očekivati da građani najmanje jednom tjedno surfaju stranicama Ministarstva da bi se o tome informirali. 

Treba, kaže, propisati da se prvo ide prema pravilima o osobnoj dostavi, a tek ako je ona neuspješna, može se obaviti objavom.