JUČER se u Otvorenom HTV-a raspravljalo o pitanjima ilegalnih migracija, borbe protiv krijumčarenja migranata te problemima s integracijom stranih radnika. Gostovali su Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu, saborski zastupnik Domagoj Hajduković iz Socijaldemokrata i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol iz HDZ-a.

Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu, rekao je da je iza nas prva šengenska godina te da se neke stvari događaju sukladno predviđanjima, a jedna od njih je porast broja tražitelja azila. Rekao je i da je europski sustav azila lako prevariti te da je Dublinska uredba o povratku slabo funkcionirajuća.

"I u tom smislu cijela Europa teži k tome i nedavno smo vidjeli da je postignut taj politički dogovor oko pakta o azilu i migracijama", izjavio je Ničeno. "Očekujemo da se to zakonodavstvo značajnije promijeni", dodao je.

Ničeno je kazao i da bismo trebali biti zadovoljni ako ostanemo na postojećim brojevima nezakonitih prelazaka, "s tendencijom, željom i voljom da jače štitimo granicu i da se jače borimo protiv krijumčara". Među ostalim je rekao i da se manipulira s podacima o maloljetnosti jer je postupak prema maloljetnicima drukčiji.

"Nekontrolirana migracija ugrožava europski način života"

Govoreći o novom europskom paktu o migracijama i azilu, koji je donesen krajem godine nakon tri godine pregovaranja, zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol (HDZ) rekao je kako je Europa shvatila da je nekontrolirano prihvaćanje svakoga tko bi želio doći naprosto neodrživa.

"Mislim da je glavna novina koju pakt donosi - kontrola ima li netko pravo na azil ili ne na samoj granici, bez da te osobe uđu na teritorij EU", rekao je Sokol, dodajući da se to pravo dosad zloupotrebljavalo", što se sad želi spriječiti.

"To je jedna golema promjena u smislu zaštite vanjskih granica, puno bolje kontrole toga tko ulazi na teritorij EU", dodao je Sokol, ustvrdivši da je taj dogovor, koji još nije formaliziran, dobar i pozitivan.

Rekao je da je Europska unija promijenila stav prema migracijama.

"Onog naivnog sagledavanja da je potrebno dopustiti svakome tko želi doći na teritorij EU više nema. Shvaća se da integracija golemog broja migranata iz trećih država, pogotovo iz onih koje su kulturološki inkompatibilne s europskim načinom života, nije uspjela. Vidimo to svaki dan na primjerima Francuske, Švedske i tako dalje", rekao je europarlamentarac iz redova HDZ-a, dodajući da takva nekontrolirana migracija ugrožava europski način života.

Sokol je pohvalio hrvatsku graničnu policiju, za koju je rekao da "vrhunski radi svoj posao", a također je optužio "pojedine nevladine udruge lijeve orijentacije povezane sa strankom Možemo" da su "godinama neopravdano lažno optuživale hrvatsku policiju vezano uz takozvana kršenja ljudskih prava migranata" kako bi "sabotirali hrvatski ulazak u Schengen".

Hajduković: Potreban veći pritisak na BiH i Srbiju

Saborski zastupnik Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) rekao je da imamo vrlo dugačku i teško branjivu granicu, ali da smo zahvaljujući našoj policiji i tehnologiji prilično uspješni u njezinoj obrani. Rekao je kako moramo biti svjesni da se s ovakvim pritiskom nitko ne može nositi te da će ilegalnih prelazaka biti, ali vjeruje da su svedeni na minimum.

Rekao je da bi EU trebala staviti puno veći pritisak na BiH, da Frontex zaštiti njezinu granicu prema Srbiji, što bi pomoglo našoj policiji i sigurnosti. "Drugi korak je i pritisak na Srbiju da sinkronizira vizni režim s ostatkom Europe", izjavio je Hajduković.

Ničeno je rekao da niti jedna zemlja na vanjskoj granici bez suradnje sa zemljama iz kojih migranti dolaze ne može učinkovito zaštititi granicu.

Naveo je da u BiH, primjerice, bez viza dolaze ruski državljani, koji su nam s gotovo 9000 ljudi treće državljanstvo po zahtjevima za traženje azila. Drugi su Turci (više od 11.000), koji također ne trebaju vizni režim za dolazak u BiH. "Ti ljudi dolaze legalno na zračnu luku u Sarajevo, najčešće kao turisti, od kuda ih mreža krijumčara vodi prema hrvatskoj granici", rekao je Ničeno.

Sokol je rekao da su BiH i Srbija veliki problem jer su odskočna daska za ulazak na teritorij EU, iako nisu jedine - tu je među ostalim i Turska. Dodao je da EU treba puno jače iskoristiti mehanizme na raspolaganju da učini pritisak na te države kako bi promijenile politiku.

Napadi na strane radnike

Otvorena je tema i ksenofobičnih i rasističkih ispada u Hrvatskoj otkako je porastao broj stranih radnika iz trećih zemalja. Hajduković je to nazvao jako zabrinjavajućim, dodajući da "Hrvatska nema niti imigracijsku, niti migracijsku niti integracijsku politiku".

"Ako se ovakva politika nastavi, dovest će do getoiziranih zajednica koje neće biti dobro integrirane", poručio je Hajduković. Rekao je da Pariz svakih par godina gori zbog velike društvene nejednakosti, izolacije i getoizacije.

"To je ono što moramo spriječiti, a to možemo spriječiti samo ako se time počnemo baviti sada. Ne za godinu dana, ne za pet, nego sada", poručio je zastupnik.

Osvrćući se na napade na strane radnike, Ničeno je rekao da se unatoč medijskoj zastupljenosti radi o vrlo malim brojevima. Naveo je da je prošle godine zabilježeno pet kaznenih djela na temelju rasne pripadnosti te tri djela javnog poticanja na nasilje i mržnju.

"To su udjeli od 0.09 posto i 0.01 posto", zaključio je.