Tekst: I.Kri.
Foto: Šime Šokota (Cropix)

SABORSKA radna skupina za izradu zajedničkog prijedloga promjena Ustava danas se ni nakon dva i pol sata vijećanja nije mogla dogovoriti oko četiri točke oko kojih se razilaze.

Sporne ostaju promjene glasanja dijaspore, dodatnog prava glasa za manjine, cenzusa za raspisivanje referenduma i odredbe o trajanju obveznog besplatnog obrazovanja. HDZ-ovac Vladimir Šeks je nakon sjednice zaključio kako su postigli velik stupanj suglasnosti da se oko te četiri točke ne mogu dogovoriti. Zaključio je kako s tom trakavicom treba završiti i ubrzati donošenje ustavnih promjena, jer bez uvođenja europskog uhidbenog naloga nećemo moći zatvoriti 23. poglavlje pregovora s Europskom unijom.

"Opa, počeli su lagani pritisci"

"Opa, počeli su lagani pritisci", kazao je na to SDP-ovac Josip Leko. Ako se već ne mogu dogovoriti da u Ustavu odrede kako će glasati dijaspora, HDZ-ovci su odlučili taj članak Ustava u kojem se spominje pravo glasa, ostaviti takvim kakav je, a to urediti zakonima. "To se može riješiti tekućim zakonima", tvrdi HDZ-ovac Emil Tomljenović, a da se pravo glasanja onih s prebivalištem izvan Hrvatske treba riješiti zakonom, a ne promjenama Ustava, misli i HDZ-ov koalicijski partner iz SDSS-a Milorad Pupovac.

Smatra kako bi te izmjene zakona trebalo donijeti zajedno s promjenom Ustava, što je stav različit od HDZ-ovaca koji nisu željeli precizirati kada će se urediti to pitanje. SDP-ovci bi pitanje glasanja dijaspore riješili bilateralnim sporazumima sa zemljama u kojima glasaju Hrvati, te traže da se može glasati samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

"Manjine dobivaju veću zastupljenost nego dijaspora"

Takav prijedlog ne podržavaju vladajući, jer bi Hrvatska morala sklopiti veliki broj sporazuma, a u pitanje im dolazi i bi li svi mogli izaći na glasanje. Svađa je nastala i oko uvođenja fiksnog broja zastupnika dijaspore. SDP-ovci smatraju kako to ne bi bilo dobro, jer bi se dovelo u nesrazmjer glasanje nacionalnih manjina i dijaspore.

"Manjine dobivaju veću zastupljenost nego dijaspora. Trebalo bi voditi računa o ravnoteži", tvrdi SDP-ovac Neven Mimica. Zaključak cijele rasprave o glasanju dao je SDSS-ovac Pupovac koji je rekao kako je to "vruća kaša i svi se boje da se ne opeku". Manjinci su se složili da se pitanje njihova glasanja riješi ustavnim zakonom, i to da manjine koje imaju 1,5 posto udjela u stanovništvu imaju "dvostruko" pravo glasa, a one iznad toga broja bi išle s općim listama u deset izbornih jedinica i imale bi tri zajamčena zastupnika. Iznad 1,5 posto trenutno u Hrvatskoj ima samo Srba.