ŽIVOTNO ugrožena trinaestogodišnja djevojčica jučer je helikopterom s poligona na Marsovom polju hitno prevezena iz Pule u KBC Rijeku na daljnje zbrinjavanje. Ravnatelj pulske Opće bolnice, dr. Andrej Angelini, potvrdio je da je djevojčica stabilno. "Nakon toga smo je stabilizirali, dobila je prvu terapiju i izvan je životne opasnosti", izjavio je dr. Angelini. Ovaj događaj ponovno je istaknuo važnost Hitne helikopterske medicinske službe koja u Istri djeluje više od godinu i pol dana, piše Istra24.

Gotovo 300 intervencija u godinu i pol dana

Hitna helikopterska medicinska služba (HHMS) s radom je u Istri započela 30. travnja 2024. godine i od tada se pokazala ključnom u spašavanju života. Samo ove godine zabilježeno je više od 200 intervencija, uz sedamdesetak prošle godine.

"Otkako postoji model hitne helikopterske medicinske službe u Istri, od 30. travnja prošle godine, bilo je skoro 300 intervencija, najčešće zbog infarkta miokarda, popuštanja srca, moždanog udara, teških politrauma nakon prometnih nesreća, kao i hitnih stanja kod djece", kaže ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije dr. Tatjana Čemerikić.

Važnost "zlatnog sata"

Helikopter s medicinskim timom polijeće iz baze na Krku, pokrivajući područje Istarske, Primorsko-goranske, Zadarske i Ličko-senjske županije, a krajnje odredište za pacijente uvijek je KBC Rijeka. U Istri je registrirano sedam sletnih mjesta u gradovima s ispostavama hitne službe: Puli, Poreču, Rovinju, Buzetu, Labinu, Pazinu i Umagu.

"Kad je hitno, svaka minuta je bitna, a u srži Hitne helikopterske medicinske službe jest zbrinuti pravog pacijenta u pravo vrijeme i na pravom mjestu. Najvažnije je hitnog pacijenta zbrinuti u okviru 'zlatnog sata' jer su tada najveće šanse za pozitivan ishod liječenja. HHMS je ogroman iskorak u sustavu hitne medicine", ističe dr. Čemerikić. Za intervencije se koristi helikopter tipa Airbus H 145 koji zbog svojih karakteristika može slijetati i na manje pristupačne površine.

Tri vrste intervencija

Dr. Čemerikić pojašnjava da postoje primarne intervencije, kada helikopter prvi stiže na nepristupačno mjesto, te sekundarne, koje su u Istri najčešće, gdje zemaljski timovi prvi zbrinu pacijenta i potom pozivaju helikopter. Treća vrsta su tercijarne, odnosno međubolničke intervencije, kojih je ove godine bilo pedesetak.

"Dosad tijekom hitnog helikopterskog prijevoza nismo imali niti jedan smrtni slučaj", naglašava ravnateljica.

Budućnost službe i novi helidrom

Trenutna lokacija za slijetanje u Puli je poligon na Marsovom polju, što je privremeno rješenje do izgradnje helidroma. Dr. Čemerikić dijeli mišljenje ravnatelja Angelinija da bi idealna lokacija bila iza pulskog hospicija, samo nekoliko stotina metara od bolnice. Uspjeh svake intervencije ovisi o brzoj koordinaciji koja počinje pozivom na 194, nakon čega se aktiviraju zemaljski timovi i helikopter za brzi transport do bolnice.