U NASTAVKU godine očekuje se daljnje postupno usporavanje inflacije, koja bi se krajem godine mogla kretati oko pet posto, odnosno na razini cijele 2023. u prosjeku iznositi oko 7.7 posto, stoji u objavljenom komentaru Hrvatske narodne banke (HNB) o inflaciji u lipnju ove godine.

Naime, godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema danas objavljenim prvim procjenama statističara, u lipnju se zadržala na razini od 8.3 posto, nakon šest uzastopnih mjeseci u kojima je usporavala.

Pritom se godišnji pad cijena energije zadržao na razini od sedam posto, dok je godišnja stopa rasta cijena hrane, uključujući alkohol i duhan, blago ubrzala, na 13.5 posto.

"Temeljna inflacija zadržala se na visokoj razini"

Smanjenje doprinosa cijena industrijskih proizvoda inflaciji u lipnju, u uvjetima popuštanja uvoznih inflatornih pritisaka, poništeno je povećanjem doprinosa cijena usluga, čiji je mjesečni porast ove godine bio pod nešto snažnijim utjecajem sezonskih čimbenika u odnosu na lipanj prošle godine. Tako se i temeljna inflacija zadržala na visokoj razini od 9.5 posto, naveli su iz HNB-a.

S druge strane, godišnja stopa ukupne inflacije mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena se, za razliku od harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, smanjila za 0.2 postotna boda, sa 7.9 posto u svibnju na 7.7 posto u lipnju, što u velikoj mjeri odražava manji ponder koji usluge imaju u nacionalnom u odnosu na harmonizirani indeks potrošačkih cijena.

Ukupna inflacija u europodručju je u lipnju usporila, prema prvoj procjeni Eurostata, na 5.5 posto, sa 6.1 posto u svibnju, za razliku od temeljne inflacije koja se istovremeno blago ubrzala na 5.4 posto, s 5.3 posto u svibnju.

"Inflacija usporila u svim zemljama europodručja osim u Hrvatskoj i Njemačkoj"

Pritom je inflacija usporila u svim zemljama europodručja izuzev Hrvatske i Njemačke, u kojoj se godišnja inflacija ubrzala sa 6.3 posto na 6.8 posto, stoji u komentaru središnje banke.

Pokazatelji kratkoročne dinamike ukupne i temeljne inflacije u lipnju su se drugi mjesec uzastopno povećali. Kako su naveli iz HNB-a, takva recentna kretanja odražavaju povećanje momenta cijena svih glavnih komponenata inflacije, a napose hrane i usluga.

Iz središnje banke su istaknuli i da su uvozni inflatorni pritisci i dalje znatno niži u usporedbi s prošlom godinom.

Cijene nafte i sirovina

Pritom, cijene sirove nafte tipa Brent na svjetskom tržištu stabilizirale su se na razini ispod 80 američkih dolara za barel u protekla dva mjeseca, a cijene prirodnog plina na europskom tržištu na razini od oko 30 eura/MWh, što je znatno niže u odnosu na prosjek 2022.

Također, cijene ostalih sirovina kontinuirano se smanjuju, a došlo je i do potpune normalizacije u globalnim dobavnim lancima. "Navedeno se postupno odražava na smanjenje proizvođačkih cijena proizvoda za široku potrošnju. Ipak, to smanjenje je relativno blago, što se vjerojatno može povezati s pritiscima s tržišta rada", ocijenili su iz HNB-a.

Naime, napomenuli su, ankete o pouzdanju menadžera poduzeća u industriji upućuju na povećane pritiske sa strane ponude rada kao ograničavajućeg činitelja proizvodnje, što se očituje u snažnom rastu nominalnih plaća početkom godine, koje se dijelom može povezati s rastom plaća, potaknutim željom za nadoknađivanjem gubitka kupovne moći akumuliranog od druge polovine 2021., te s povećanjem minimalne plaće od 1. siječnja ove godine.

"Inflacija bi na razini cijele godine mogla iznositi 7.7 posto"

U nastavku godine očekuje se daljnje postupno usporavanje inflacije, koja bi se krajem godine mogla kretati oko pet posto, odnosno na razini cijele 2023. u prosjeku iznositi oko 7.7 posto.

"Očekivano usporavanje inflacije temelji se na pretpostavljenom zadržavanju cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu blizu trenutnih razina, koje su znatno niže od lanjskih, zatim nastavku ograničenja cijena administrativno reguliranih cijena energenata i ograničenja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, kao i prognoziranom usporavanju inflacije u europodručju te povoljnom učinku baznog razdoblja, osobito zbog vrlo visoke razine cijena energenata u drugom i trećem tromjesečju protekle godine.

Osim toga, iako su rizici za ostvarenje projekcije sve ujednačeniji, oni su i dalje naglašeni, što se očituje u zadržavanju temeljne inflacije na povišenoj razini", napisali su iz HNB-a.