HNB: Početak oporavka očekuje se u drugoj polovici godine
Foto: Arhiva
STRES-TEST Hrvatske narodne banke pokazao je da će relativno visoka kapitaliziranost banaka u Hrvatskoj, unatoč očekivanom nastavku pritiska na zarade, osigurati njihovu stabilnost i u sljedećem razdoblju.
HNB je u publikaciji "Financijska stabilnost" objavio financijska predviđanja u Hrvatskoj za ovu godinu.
Po temeljnom scenariju, koji podrazumijeva početak oporavka gospodarske aktivnosti u drugoj polovici ove godine, udio loših kredita, koji je u ožujku ove godine iznosio 9 posto, bi na kraju ove godine trebao biti malo veći od 10 posto.
Međutim, prema manje vjerojatnom šok-scenariju, koji predviđa nastavak recesije do kraja godine i deprecijaciju tečaja kune od 10 posto, udio loših kredita dostigao bi razinu od oko 16 posto.
HNB tvrdi da bi i u tom slučaju, unatoč znatnom smanjenju adekvatnosti kapitala pojedinih banaka, cjelokupan bankarski sektor ostao dobro kapitaliziran.
Udio loših kredita kod banaka povećan je sa 7,8 posto krajem prošle godine na 9,0 posto u ožujku ove godine, što je rezultat nastavka pogoršavanja gospodarskih pokazatelja koje je narušilo likvidnost korporativnog sektora te smanjilo zaposlenost i dohotke stanovništva. Na intenzitet porasta loših kredita donekle su utjecali i nalozi HNB-a pojedinim bankama da povećaju iznose priznatih loših kredita.
Porast udjela loših kredita zabilježen kod svih sektora, očekuje se usporavanje
Porast udjela loših kredita zabilježen je kod svih sektora, pri čemu su u pogoršanju kvalitete prvi bili krediti trgovačkim društvima. Kod kredita stanovništvu došlo je do nastavka kvarenja kvalitete svih kredita, osim kredita za kupnju automobila.
U ispitivanju otpornosti banaka u temeljnom scenariju, koji podrazumijeva početak oporavka gospodarske aktivnosti u drugoj polovini ove godine, pretpostavljajući stabilan tečaj na razini s kraja ožujka 2010., rast udjela loših kredita u ukupnim kreditima mogao bi se blago usporiti u odnosu na njegovu dinamiku iz 2009., tako da bi tijekom 2010. porastao za 12 posto i dosegnuo razinu malo višu od 10 posto do kraja te godine.
Kako bi se ispitala otpornost bankarskog sektora i na malo vjerojatne, ali ipak moguće poremećaje, simulirani su i učinci šok-scenarija u kojemu se ispituje utjecaj znatno nepovoljnijih gospodarskih kretanja, obilježenih padom gospodarske aktivnosti od 3 posto u 2010. godini i deprecijacijom tečaja kune od 10 posto.
Prema najgorem scenariju ugroženo bi bilo 12 banaka
U tom bi slučaju udio loših kredita porastao otprilike za 80 posto tijekom 2010., odnosno na razinu od oko 16 posto krajem te godine.
Porast udjela loših kredita do kojega bi došlo u šok-scenariju zajedno s nižim projiciranim zaradama banaka dovodi do znatnog smanjenja stope adekvatnosti kapitala sektora. Ipak, cjelokupan bankarski sektor bi krajem 2010. godine i prema tom scenariju ostao dobro kapitaliziran sa stopom adekvatnosti od 17,3 posto, smatra HNB.
Prema najgorem scenariju, ugroženo bi bilo osam banaka koje bi imale stopu adekvatnosti kapitala nižu od 12 posto te četiri banke koje bi imalo stopu adekvatnosti kapitala nižu od 8 posto.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati