UČINAK uvođenja eura na cijene u siječnju i veljači bio je relativno blag te je iznosio 0.4 postotna boda, što ne odstupa od iskustava drugih zemalja koje su uvele euro, pokazuje preliminarna analiza autora iz Europske središnje banke (ECB) i Hrvatske narodne banke (HNB).

Analiza je objavljena u blogu pod nazivom Has the euro changeover caused extra inflation in Croatia (Je li uvođenje eura dodatno povisilo inflaciju u Hrvatskoj?).

Autori bloga Matteo Falagiarda, Christine Gartner, Ivan Mužić i Andreja Pufnik su utvrdili da su siječanjske stope rasta cijena roba bile u skladu s povijesnim obrascima u prethodnih deset godina. Za razliku od toga, cijene usluga su u siječnju 2023. u prosjeku porasle više nego proteklih godina. U veljači, pak, niti jedna od komponenti inflacije nije znatnije odstupala od povijesnih prosjeka, izvijestio je HNB danas.

"65 posto cijena ostalo je nepromijenjeno"

Autori pritom ističu kako je službena stopa rasta harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena u siječnju u odnosu na prethodni mjesec iznosila tek 0.3 posto, a u veljači 0.2 posto u odnosu na siječanj, čime se Hrvatska svrstava među zemlje s najnižom mjesečnom stopom rasta cijena u europodručju.

Iz analize mikropodataka o cijenama u maloprodaji, uočeno je da se udio atraktivnih cijena (atraktivne cijene se formiraju na razinama poput "0.99") znatno smanjio, s oko 98 posto u kunama na oko 45 posto u eurima, kao izravan odraz činjenice da se u siječnju mnogo cijena nije promijenilo pa izražene u eurima više nisu bile na atraktivnim razinama (npr. "0.99").

Naime, čak 65 posto cijena ostalo je nepromijenjeno u siječnju u odnosu na prosinac, a od preostalih 35 posto 25 cijena sniženo je, jer su neki trgovci zaokruživali cijene na niže razine prilikom preračunavanja iz kuna u eure, kažu u HNB-u.

Percepcija inflacije pala nakon uvođenja eura

Analiziran je i utjecaj uvođenja eura na percepciju inflacije i inflacijska očekivanja. Suprotno prethodnim iskustvima članica europodručja u kojima se percepcija inflacije većinom povećala prilikom uvođenja eura, u Hrvatskoj se ta percepcija u siječnju čak smanjila u odnosu na prosinac te ostala stabilna u veljači, dok su inflacijska očekivanja snažno pala u oba mjeseca.

Na smanjenje percipirane inflacije najviše je utjecalo smanjenje cijena energije, što je nadmašilo eventualan negativan učinak uvođenja eura na percepciju inflacije, kažu u središnjoj banci.

Autori zaključuju da je, unatoč izazovnijem inflacijskom okružju, utjecaj uvođenja eura na potrošačke cijene u Hrvatskoj do sada bio relativno blag i u skladu s iskustvima drugih zemalja koje su već uvele euro kao službenu valutu.