HRVATSKA narodna banka kreditnim je institucijama izdala Preporuku o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima, a bankama iznijela zahtjev da u internom postupku procjene adekvatnosti kapitala uključe sve rizike koji proizlaze ili mogu proizaći iz gotovinskih nenamjenskih kredita.

Gotovinski nenamjenski krediti porasli za 5,4 milijarde kuna

Rast gotovinskih nenamjenskih kredita u protekle je dvije godine dao najveći doprinos jačanju zaduživanja kućanstava kod kreditnih institucija, čineći približno dvije trećine njegovog ukupnog povećanja. Gotovinski nenamjenski krediti tijekom 2018. povećani su za 5,4 mlrd. kuna, što uz zabilježeni rast od 2,9 mlrd. kuna u 2017. i 1,7 mlrd. kuna godinu ranije jasno ukazuje na značajno intenziviranje ovog oblika kreditiranja. Tako su na kraju 2018. nenamjenski krediti činili su gotovo 40% ukupnih kredita kućanstvima, u usporedbi sa 33% dvije godine ranije, priopćeno je iz HNB-a.

Gotovinski krediti ponekad zamjenjuju stambene

Iako je ovo kreditiranje uglavnom u kunama i uz fiksnu kamatnu stopu, što donekle ograničava rizike, analiza koju je Hrvatska narodna banka provela krajem 2018. i početkom 2019. pokazala je kako kreditne institucije u Hrvatskoj pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita primjenjuju blaže standarde utvrđivanja kreditne sposobnosti nego kod stambeno potrošačkoga kreditiranja. Tako banke u nekim slučajevima odobravaju skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i kada procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti.

Potencijalni rizici utoliko su veći što u posljednje dvije godine najbrže rastu nenamjenski krediti bez zaloga i oni s izvornim rokovima dospijeća od deset godina, koji se u prosjeku odobravaju i na mnogo veće iznose nego krediti s kraćim rokovima dospijeća. Ovi krediti po svom karakteru i nisu pravi potrošački krediti, već vjerojatnije služe kao supstituti za druge vrste kredita (stambene) čiji su uvjeti odobravanja stroži.

Dodatan izvor rizika predstavlja činjenica da Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) još uvijek nije nastavio s radom, pa je pravo stanje ukupnog duga tražitelja kredita, ali i njegove sposobnosti servisiranja tog duga, teško točno utvrditi.

Pooštravanje uvjeta novog kreditiranja

Kako navode iz HNB-a, negativne posljedice daljnjeg brzog rasta takvih kredita mogle bi se u cijelosti osjetiti tek u silaznoj fazi gospodarskog ciklusa. Naime, brzo rastuća izloženost banaka nenamjenskim gotovinskim kreditima bez zaloga dovodi do visoke akumulacije kreditnog rizika, koji bi svojom materijalizacijom u situaciji pogoršanih makroekonomskih kretanja mogao prouzrokovati snažan porast neprihodonosnih kredita i veće gubitke banaka, ali i oslabiti buduću potrošnju kućanstava.

Pooštravanjem uvjeta smanjuje se rizik

Pooštravanjem uvjeta novog kreditiranja rast rizika u bankama se može usporiti, a građane pritom usmjeriti na razboritost pri zaduživanju.   Za postizanje ovog cilja nužno je u većoj mjeri ujednačiti kriterije za procjenu kreditne sposobnosti među različitim vrstama kredita. Hrvatska narodna banka stoga je izdala Preporuku o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima, kojom kreditnim institucijama preporuča opreznije uvjete novog gotovinskog nenamjenskog kreditiranja, posebno onog s duljim rokovima dospijeća, dok istovremeno potiče potrošače na razboritost pri zaduživanju.

Hrvatska narodne banka preporuča kreditnim institucijama da za sve nestambene kredite potrošačima s izvornim rokom dospijeća jednakim ili većim od 60 mjeseci primjenjuju jednake kriterije utvrđivanja kreditne sposobnosti tražitelja kredita kao što ih primjenjuju za stambeno potrošačke kredite (odnosno, uzimanje u obzir minimalnih troškova života koji ne mogu biti manji od iznosa propisanog Ovršnim zakonom kojim se regulira iznos dijela plaće zaštićenog od ovrhe).

Podsjećamo da HNB primjenjuje i druge mjere u cilju ograničavanja rizika pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita, te je tako u okviru supervizorskih ovlasti od banaka zatražio da u svoje interne procjene kapitalnih zahtjeva uključe potencijalne gubitke po gotovinskim nenamjenskim kreditima, te svojim internim propisima osiguraju jasne mehanizme za povrat dijela bankarskih bonusa u slučaju prekomjernih gubitaka po ovim plasmanima.

Hrvatska narodna banka sustavno će pratiti uvjete odobravanja svih kredita potrošačima te po potrebi prilagoditi opisane mjere, zaključuje se u priopćenju.