Hoće li koronavirus postati bolest siromašnih?
ALUM ROCK je predgrađe Birminghama, ne baš prosperitetno, etničko je raznoliko s velikom pakistanskom zajednicom. U ovom području zabilježene su visoke stope zaraze koronavirusom, no unatoč tome mali broj ljudi javio se na cijepljenje. Samo 60 posto starijih od 80 godina dobilo je injekciju. Nekoliko kilometara sjeverno leži Sutton Four Oaks, dobrostojeća četvrt sa samostojećim kućama i ulicama s drvoredima. Stopa zaraze posljednji tjedana tamo je bila triput manja, a gotovo 95 posto starijih od 80 godina već se cijepilo, piše BBC.
Ovdašnji zastupnik u britanskom parlamentu Liam Byrne govorio je o ovom problemu u Donjem domu, rekavši kako je ovo priča o dvije nacije, bogatoj i siromašnoj. Nije ovo jedinstveno samo za Birmingham, nego obrazac koji se pojavljuje u cijeloj Velikoj Britaniji. Čini se da je kod osoba koje su najviše izložene riziku najmanja vjerojatnost da će se cijepiti.
Najsiromašnije zajednice imaju najnižu razinu prihvaćanja cjepiva
Na frustraciju mnogih, britanska vlada ne objavljuje detaljne podatke o prihvaćanju cjepiva na lokalnoj razini, ali gradsko vijeće u Birminghamu objavilo je podatke za svoje područje. Dostupni podaci ukazuju da najsiromašnije i etnički najraznolikije zajednice (između kojih postoji veliko preklapanje) imaju najnižu razinu prihvaćanja cjepiva.
Sam Everington, liječnik opće prakse u istočnolondonskoj četvrti Tower Hamletsu, jednoj od najsiromašnijih u gradu, kaže da je uočio taj obrazac i smatra ga izuzetno zabrinjavajućim. On smatra da program cijepljenja treba provoditi u lokalnim zajednicama, umjesto oslanjanja na centre za masovno cijepljenje i velika središta. Želi vidjeti lokalne liječnike, sestre i zajednice kako surađuju i uvode cjepiva u lokalne zajednice.
Treba reći da je to prepoznala i britanska vlada, ističe BBC. Osigurala je 23 milijuna funti u okviru Covid Champions Funda kako bi lokalnim vijećima pomogla u rješavanju problema. Birminghamsko vijeće koristi potporu kako bi radilo s lokalnim liderima, osposobljavajući ih da informativno i samopouzdano govore o dobrobitima cijepljenja. Neka područja postavljaju i priručne klinike u četvrtima u kojima je cijepljenje slabo prihvaćeno, pa one danas postoje u džamijama, crkvama i raznim komunalnim objektima.
Dezinformacije o cjepivu
No internetom kruže i mnoge dezinformacije i videozapisi o tome da cjepiva uzrokuju probleme s plodnošću, da sadrže životinjske proizvode, pa čak i da mijenjaju čovjekov DNK. Centar za suzbijanje digitalne mržnje procjenjuje da najpopularniji antivakserski korisnički računi na društvenim mrežama na engleskom jeziku imaju i do 59 milijuna pratitelja, a najvećih 147 računa prošle je godine povećalo doseg za gotovo jednu petinu.
Ove mitove treba razbiti, ali dr. Farzana Hussain, koja predstavlja liječnike opće prakse zadužene za program cijepljenja, kaže da je važno prepoznati da ljudi imaju legitimna pitanja i strahove o kojima žele razgovarati. "Ne radi se uvijek o otporu. Cjepivo je došlo vrlo brzo i ljudi se pitaju je li sigurno", kaže Hussain.
Pritom se ne radi samo o cijepljenju. Dokazano je da su osobe u siromašnijim i etnički raznolikijim zajednicama imaju veći rizik od zaraze koronavirusom. Nacionalni ured za statistiku (ONS) ustanovio je da građani koji žive u najsiromašnijim četvrtima imaju dvostruko više izgleda da umru od covida-19 u odnosu na one u najbogatijim četvrtima. Razlozi su složeni, od veće izloženosti virusu do lošijeg zdravlja.
Stope zaraze i dalje su visoke u siromašnim područjima
I to će se vjerojatno nastaviti. Stope zaraze i dalje su visoke u siromašnim područjima. React, jedan od vladinih programa nadzora, pokazao je da su stope zaraze u siromašnim područjima bile i do 50 posto veće nego u bogatijim kad je u siječnju drugi val bio na vrhuncu. Etničke manjine imale su dvostruko veće šanse da budu zaražene nego bijelci.
Dr. Sakthi Karunanithi, ravnatelj javnog zdravstva u Lancashireu, vjeruje da bi ova kombinacija slabijeg prihvaćanja cjepiva i više stope zaraze mogla dodatno učvrstiti nejednakosti u sljedećim godinama te da će se virus ukorijeniti u siromašnijim četvrtima. Stoga predlaže da nacionalna vlada omogući određene progresivne prednosti zajednicama u odgovoru na covid.19. Smatra da bi to moglo uključivati sve, od prioriteta u cijepljenju do bolje financijske potpore ljudima u samoizolaciji, naglašavajući da se članovi takvih zajednica češće zapošljavaju u profesijama s većim rizikom u kojima imaju češće kontakte i nemaju toliko mogućnosti raditi od kuće. Karunanithi je zabrinut da će se bez potpore ugrožena područja suočavati s porastom broja zaraženih kad se ukine lockdown ili će morati duže trpjeti stroža ograničenja, što cijelu zajednicu dovodi u nepovoljan položaj, piše BBC.
Analiza think-tank skupine Health Foundationa pokazala je da su čak i prije pandemije ljudi u najsiromašnijim dijelovima Velike Britanije imali triput veću vjerojatnost da će ranije umrijeti nego ljudi u najbogatijim. S pojavom koronavirusa, vjerojatno se razlika još više povećala.
Postoji stvaran rizik, kaže profesorica Jackie Cassell, javnozdravstvena stručnjakinja sa Sveučilišta Brighton: "Vlada govori o građanskoj dužnosti koju svi trebaju obaviti, ali nekima je to teže nego drugima. Ako nemate auto ili ste lošeg zdravlja, možda neće biti tako lako doći do centra za cijepljenje. Ne možemo odmah pretpostaviti da se ljudi ne žele cijepiti, možda se radi o pristupu. Ako živite u domaćinstvu s mnogo članova, imate nepovoljan ugovor o radu ili se morate brinuti o starijem članu obitelji, izolacija kad se pojave simptomi nije jednostavna. Ako ne pronađemo način da se pozabavimo s ovim izazovima, moglo bi to biti pogubno po najugroženije skupine. Oni će biti ostavljeni svojoj sudbini".
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati