MILORAD Dodik opet prijeti razbijanjem Bosne i Hercegovine, ovaj put osnivanjem samostalne vojske, ali i samostalnog pravosudnog i porezno-carinskog aparata Republike Srpske - koja unatoč varljivom imenu nije nezavisna republika, već entitet u sklopu međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt iznio je ovih dana dramatično upozorenje u izvješću za Ujedinjene narode, čiji je sadržaj u utorak objavio britanski Guardian. Schmidt naime u ovom izvješću otvoreno poručuje da je BiH u neposrednoj opasnosti od raspada i da postoji "vrlo stvarna" mogućnost povratka oružanog sukoba.

Bosna i Hercegovina suočava se s "najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom razdoblju", zaključio je Schmidt, koji je na funkciju visokog predstavnika za BiH stupio u kolovozu umjesto Valentina Inzka. 

>> Upozorenje UN-u: "BiH bi se mogla raspasti, povratak sukoba je vrlo realan"

Schmidt je dodao da će se, ako srpski separatisti pod vodstvom Dodika, bivšeg premijera, pa predsjednika Republike Srpske i aktualnog srpskog člana predsjedništva Bosne i Hercegovine, izvrše svoju prijetnju o ponovnom stvaranju vlastite vojske cijepanjem oružanih snaga BiH na dva dijela, međunarodne mirovne snage morati opet povećati kako bi se zaustavilo otklizavanje zemlje prema novom ratu.

Dodik najavljuje obnovu vojske bosanskih Srba, prijeti da će opkoliti vojarne na teritoriju RS-a

Dodik, naime, prijeti povlačenjem iz institucija na državnoj razini, uključujući nacionalnu vojsku izgrađenu uz međunarodnu pomoć tijekom posljednjih četvrt stoljeća, i obnovom oružanih snaga Republike Srpske kakve su i vodile rat u BiH devedesetih pod vodstvom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Prošlog mjeseca zaprijetio je i da će natjerati bosansku vojsku da se povuče iz Republike Srpske tako što će opkoliti njene vojarne i rekao da, ako zapad pokuša vojno intervenirati, on ima "prijatelje" koji su obećali da će ga podržati, referirajući se na Srbiju i Rusiju.

Dodik je pritom znakovito poručio da su bosanski Srbi spremni na oružane sukobe te kako bi u slučaju takvog scenarija pozvali "prijatelje" da ih brane ako NATO intervenira. Iako nije otkrio na koje to prijatelje misli, asocijacija na Rusiju kao tradicionalnu saveznicu Srbije i "srpskog sveta", kako iz srpske vlade odnedavno zovu teritorije sa srpskom većinom ili znatnom manjinom, sama se nameće.

Iako je ranije kazao kako bi to značilo samo "jačanje samostalnosti RS-a unutar BiH", naknadno je eskalirao sa svojom retorikom i ustvrdio da je cilj "mirni razlaz" na koji, po njegovom uvjerenju, vojska BiH neće reagirati. A policija bosanskih Srba izvela je prošlog mjeseca "protuterorističke" vježbe na planini Jahorini, odakle su srpske snage bombardirale Sarajevo tijekom opsade koja je trajala od 1992. do 1995.

>> Milorad Dodik - bezveznjak koji bi tuđu djecu slao u nove pokolje

"Ovo je jednako odcjepljenju bez proglašenja", napisao je Schmidt u izvješću dostavljenom glavnom tajniku UN-a Antóniju Guterresu. Kazao je da Dodikovi postupci "ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje i regije već – ako na njih ne odgovori međunarodna zajednica – mogu dovesti do poništavanja samog (Daytonskog) sporazuma".

Schmidt: Izgledi za daljnje podjele i sukobe su vrlo stvarni, sve opcije su na stolu

"Nedostatak odgovora na trenutnu situaciju ugrozio bi Daytonski sporazum, dok bi nestabilnost u BiH imala šire regionalne implikacije. Izgledi za daljnje podjele i sukobe su vrlo stvarni", istaknuo je Schmidt, koji je i prošlog tjedna izjavio kako su "sve opcije" za rješavanje krize u toj zemlji na stolu izostane li dijalog i nastavi li Dodik ugrožavati integritet države zakonima čije je donošenje najavio.

Doduše, Dodik je prošlog tjedna naišao na određenu prepreku svojim planovima na domaćem terenu, u parlamentu RS-a, gdje nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu glasova za njegov veto na niz sporazuma i odluka, poput odluke o izmjenama kaznenog zakona BiH koju je Inzko donio prije odlaska, kojom se kriminalizira negiranje genocida u Srebrenici, kao i neke odluke Ustavnog suda BiH koje Dodik smatra spornim jer navodno zadiru u prava RS-a. Suočen s neuspjehom, Dodik je u parlamentu podivljao i počeo častiti zastupnike oporbe izrazima kao što su "balvani" i "izdajnici", a oni mu nisu ostali dužni. 

Schmidt je svoje upozorenje, očito ciljano, iznio dok je Vijeće sigurnosti UN-a pripremalo svoju godišnju rezoluciju kojom se obnavlja mirovni mandat za EUFOR. Rusija je naime zaprijetila blokiranjem te rezolucije ove godine ako se iz nje ne izbace svi dijelovi u kojima se spominju Ured i funkcija Visokog predstavnika Christiana Schmidta.

"Imam sumnju na to da ono što Rusija stvarno želi jest nagristi autoritet ureda visokog predstavnika tako da ga spriječi da izvještava Vijeće", rekao je za Guardian jedan diplomat upućen u raspravu.

Denis Avdagić: Onaj tko bi upleo Srbiju u ovakav sukob, završio bi kao Milošević

O ovoj temi smo razgovarali s vanjskopolitičkim i sigurnosnim analitičarom Denisom Avdagićem. 

"Što se tiče same mogućnosti sukoba, mi imamo dosta bosanskih političara koji kažu 'mi smo spremni za rat', međutim ne znam tko bi tamo doista ratovao i pokrenuo oružje. Jedine formacije koje bi slušale pojedine političare su policijske, koje mogu djelovati na kantonalnoj ili entitetskoj razini i slušati pojedince, a ne državna tijela kao takva. Vojska je u potpuno drukčijoj poziciji, trenutno ne funkcionira ni kao nacionalna ni kao entitetska, već doista kao jedan bosanski element, iako i to treba uzeti s jednom dozom opreza jer ona nije doista multinacionalna - radi se o jedinicama koje su i dalje razdvojene po nacionalnoj osnovi", rekao nam je Avdagić.

"Što se mogućnosti uplitanja izvana tiče, ne znam koliko je to realno moguće. Znamo da EU tamo ima snage, one relativno brzo mogu dobiti pojačanje, a jako blizu je i američka zračna baza u Avianu (u Italiji), koja prilično jednostavno može djelovati ako za to bude potrebe. S druge strane, Dodik bi u potencijalnom sukobu računao na rusku stranu, ali ne vidim kako bi oni došli tamo. Uplitanje same Srbije bi pak bilo loše za nju, to bi doista bila najgora opcija, ali to bi onda doista značilo i kraj politike koju je započeo Milošević. Tako bi onda završio i onaj koji bi si dozvolio da uplete Srbiju u to", ističe Avdagić. 

Jasmin Mujanović: Dodik čini sve da se predstavi kao Karadžić 2.0

"Mislim da je on (Dodik) spreman kockati se s mogućnosti da se, koliko god to nevjerojatno bilo, izvuče tako što će u suštini brzo stvarati nove činjenice na terenu, računajući na ideju da bi konfuzija i odugovlačenje paralizirali i Sarajevo i međunarodnu zajednicu i da u konačnici ne bi bilo značajnih međunarodnih posljedica", ocijenio je za Guardian Jasmin Mujanović, bosanskohercegovački politolog.

Mujanović je i na Twitteru u utorak navečer iznio prilično alarmantnu analizu trenutne političke krize u BiH u Dodikovoj režiji i ključnu ulogu Rusije u njoj. 

"Jak osjećaj straha obuzima sve u BiH s kojima večeras razgovaram. Čini se da se čak i neki informirani strani dužnosnici na terenu bore prenijeti ozbiljnost situacije svojim glavnim gradovima. Brine me da će strah uskoro ustupiti mjesto bijesu. Dodik čini sve da se predstavi kao (prvi predsjednik Republike Srpske i osuđeni ratni zločinac) Karadžić 2.0. Ali za razliku od 1991./92., neće biti marševa mira; bit će zahtjeva za konfrontacijom. Na što (Dodik), donekle, i računa", napisao je Mujanović.

Mujanović: Dodik želi dobiti status za RS kakav ima Pridnjestrovlje 

"Kao što sam objasnio, cijela njegova strategija počiva na smišljanju krize koju Beograd i Moskva onda mogu upotrijebiti za orkestriranje neke vrste (hibridne) intervencije. Ako Dodik od toga dobije status nalik Pridnjestrovlju za entitet RS, bit će zadovoljan. Teško je odgonetnuti točnu prirodu bilo koje eventualne sigurnosne krize jer će ona u velikoj mjeri biti oblikovana veličinom rusko-srpskog angažmana, ali sasvim je jasno da će kontrola nad koridorom Brčko biti kritična. Doista, kako bude s Brčkim tako će biti i s BiH - i doista cijelom regijom. Ako NATO dopusti da se pojavi Pridnjestrovlje u srcu zapadnog Balkana, vidjet ćemo kako se rasplamsavaju borbe u cijeloj regiji jer tada će uistinu sva ograničenja i crvene linije nestati. Svatko protiv svakoga u svim neriješenim sporovima." 

Pridnjestrovlje na koje se Mujanović referira je, podsjetimo, regija Moldavije sa znatnom ruskom manjinom koja se odcijepila od matične države nakon raspada Sovjetskog Saveza i kratkog građanskog rata 1992. godine, pod imenom Pridnjestrovska Moldavska Republika. Iako i gotovo 20 godina kasnije egzistira kao de facto neovisna država, nije ju priznao nitko, pa ni njena saveznica Rusija. 

Vijeće sigurnosti je na kraju na sjednici u srijedu ipak produljilo mandat EUFOR-a jednoglasno. Rusija nije uložila veto, ali ponovo je odbila priznati Schmidtov legitimitet kao visokog predstavnika za BiH i same funkcije. Schmidt nije bio ni pozvan da podnese izvješće u Vijeću sigurnosti, što mnogi vide kao ustupak za ruski glas o produljenju mandata EUFOR-a Althea.

Mujanović je također upozorio da "ovo nije pobjeda za BiH ni interese NATO-a u toj zemlji" te da su "Dodik, Vučić i Putin i dalje u vozačkom sjedalu", a ako ih se ne zaustavi na vrijeme, rezultat će biti "još veća kriza".

Avdagić: Rusiji bi se uplitanje moglo vrlo brzo obiti o glavu

Avdagić nam je objasnio i zašto smatra da su šanse za rusku vojnu intervenciju minimalne: "Ne treba podcjenjivati reakciju međunarodne zajednice, koja može biti prilično oštra, počevši od sankcija nadalje. Snage EUFOR-a u BiH doista su male, ali mogu se brzo povećati. To neki ljudi na funkcijama u BiH zanemaruju, čini mi se - Europa možda izgleda troma i slaba, ali ako joj treba poligon za dokazivanje, ovo je možda najbolji mogući poligon za to."

"Koliko god bi to bilo tragično za sve uključene, za EU bi ovo mogla biti dobra prilika da pokaže svoju moć, kao i SAD. Rusi, ako se i žele uplitati, mislim da su izabrali pogrešnu metu i da bi im se to moglo jako brzo obiti o glavu i u smislu pokazivanja njihove moći i utjecaja, a i zaštitništva saveznika, jer oni jednostavno ne mogu ulaziti na teritorij koji je okružen NATO-ovim članicama", dodaje Avdagić.

"Ono što svima sada treba biti jasno je da su Rusi sada potpuno razotkrili svoje karte u ovom pogledu i da je sad posve jasno kako oni gledaju svoju ulogu u ovom dijelu Europe. Jasno je da oni ne žele stabilnu situaciju i da ne pomažu, već žele destabilizirati regiju. Zašto to rade, o tome bi se dalo razgovarati", ocjenjuje Avdagić. "Mislim da će im se to dugoročno jako negativno vratiti i da je to vrlo pogrešan način igranja međunarodne politike za Rusiju. I oni bi trebali znati da bi Zapad, u slučaju potrebe, mogao zaobići Vijeće sigurnosti UN-a ako vidi da drugačije ne može. Sjetimo se i vojne intervencije protiv Srbije zbog Kosova."

>> Je li BiH ovaj put stvarno pred raspadom?

Haaretz: Dodik ima isti cilj kao Karadžić

"Paraliziranje institucija BiH koje Dodik provodi već tri mjeseca praćeno je njegovom retorikom o BiH kao 'nemogućoj' i 'umjetnoj' državi, odnosno 'iluziji koja ne može funkcionirati', što pokušava sabotažom i dokazati u praksi, predstavljajući u isto vrijeme RS kao funkcionalnu i autentičnu državu. Za Dodika je politika nastavak rata drugim sredstvima", piše Hamza Karčić za izraelski Haaretz, a cilj je isti kao onaj koji je imao Karadžić: odcijepiti se od BiH, etnički očistiti teritorij od nesrba (što uglavnom već je) i pripojiti se Beogradu kao neka vrsta "Velike Srbije".

U isto vrijeme govori o "povratku originalnom Daytonu", svjestan da to znači poništavanje svih zakona koje je Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice donio kako bi pomogao BiH da postane funkcionalna država. Drugim riječima, Dodikov cilj je očito onemogućiti funkcioniranje BiH i onda to iskoristiti kao izliku za de facto ili de iure odcjepljivanje. Iako je osobno pod američkim sankcijama od 2017. zbog opstrukcije pregovora oko provedbe Daytonskog sporazuma i prijetnji odcjepljenjem.

Kolumnist Haaretza tvrdi da vođa bosanskih Srba pritom može računati i na pouzdanu podršku vođe bosansko-hercegovačkih Hrvata, Dragana Čovića, i njegove stranke HDZ BiH, što ostavlja bošnjačke stranke kao praktički jedinu branu razmontiranju državnih institucija i same države. No bošnjački političari upadaju u zamku što god da naprave - ako ne odgovore na nove provokacije, ispadaju slabi i nemoćni pred separatistima. A ako obećaju braniti integritet BiH svim mogućim sredstvima, optužuje ih se da huškaju na rat.

Milanović primio Dodika u Zagrebu usred najveće krize BiH od rata

Bidenova administracija bi trebala pokrenuti novu mirovnu misiju NATO-a u BiH, a Washington i Zapad generalno imaju priliku odbiti besramno kršenje međunarodnih sporazuma i spriječiti kaotično i potencijalno krvavo pogoršanje umjesto da pripremaju svoje isprike nakon što bude prekasno, zaključuje Karčić.

Svakako je zanimljivo to što je Dodik, usred najveće političke krize od kraja rata koju je sam izazvao, došao u goste hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću na Pantovčaku te da je nakon sastanka poručio da su on i Milanović "približili i utvrdili zajednička stajališta" o stanju u BiH, s naglaskom na prava konstitutivnih naroda u toj državi. Milanović je pak izjavio da su on i Dodik razgovarali o tome da "za zajednički stol sjednu predstavnici konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini" uz neku vrstu potpore njega, Aleksandra Vučića i predsjednika Erdogana. Zašto bi u tim pregovorima sudjelovao predsjednik Turske, zemlje koja nema nikakve veze s Daytonskim sporazumom, nije objasnio.

Alida Vračić, voditeljica bosanskohercegovačkog instituta Populari, kaže za Guardian da stalni i sve gori osjećaj krize omogućava državnim čelnicima da time prikriju svoj neuspjeh u upravljanju (BiH).

"Dodik je podivljao, ali političari se kolektivno nadaju da će osvojiti bodove u ovoj krizi, a građani su, očekivano, jedini gubitnici. Ova rasprava dobro dođe jer izbacuje iz kolosijeka sve smislene rasprave poput činjenice da se Sarajevo guši u smogu, da su (regionalne vlade) pronevjerile novac u covid-krizi, da je broj umrlih u Sarajevu gori nego za vrijeme rata, činjenica da pola zemlje živi u siromaštvu, da smo završili točno nula reformi, da se mjesecima ne raspravlja ni o jednom zakonu u parlamentu", zaključila je Vračić.