Hoće li Donald Trump dobiti Nobelovu nagradu za mir?

Hoće li Donald Trump dobiti Nobelovu nagradu za mir?

Foto: Getty Images

DESET godina nakon što je Barack Obama dobio Nobelovu nagradu za mir, može li je dobiti i njegov nasljednik u Bijeloj kući Donald Trump?

 
Skupina republikanskih zastupnika nominirala je Trumpa u srijedu za tu cijenjenu nagradu zbog zalaganja za mir na Korejskom poluotoku, no i sama pomisao na Trumpa s Nobelom u rukama izaziva negodovanje njegovih kritičara u SAD-u i svijetu. Mnogi su promatrači također zbunjeni tom raspravom koja se općenito smatra u najmanju ruku preuranjenom.
 
Nesumnjivo je da su već i sama nagađanja o Nobelu ugodna glazba za uši 71-godišnjeg građevinskog magnata koji je postao predsjednikom bez ikakvog političkog, vojnog ili diplomatskog iskustva, a žarko žudi za priznanjem.
 
 
 
 
"To je jako lijepo, hvala. To je jako lijepo", rekao je nasmiješeni Trump u subotu, dok su njegove pristaše na skupu u Michiganu izvikivali "No-bel! No-bel!".
 
"Samo želim odraditi posao", rekao je.
 
Moon Jae-in: Trump zaslužuje tu nagradu
 
Tri dana kasnije u Ovalnom uredu Trump se vratio toj temi, kazavši da je bilo "jako velikodušno" što je južnokorejski predsjednik Moon Jae-in rekao da američki predsjednik, a ne on sam, zaslužuje tu prestižnu nagradu.
 
"Cijenim to, ali glavno je da se stvar riješi", rekao je Trump. "Želim postići mir."
 
Spektakularno korejsko popuštanje zadnjih mjeseci i predstojeći summit Trumpa i sjevernokorejskog čelnika Kim Jong-una te, još teoretska, mogućnost denuklearizacije Korejskog poluotoka pobudili su nade u povijesnu prekretnicu u toj regiji.
 
No koliko god se to činilo sjajno, mnogi analitičari ističu da je još rano, doista jako rano za nagađanja o ishodu pregovora sa Sjevernom Korejom koju Kimova dinastija željeznom rukom vodi gotovo 70 godina.
 
Nadrealno
 
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"To je nadrealno i očito prerano da bi se moglo govoriti o dodjeli Nobelove nagrade za mir bilo kome", rekao je Aaron David Miller, bivši američki diplomat i pregovarač u nekoliko demokratskih i republikanskih administracija.
 
"Ali ako diplomacija uspije, taj scenarij je zamisliv", rekao je Miller.
 
Nagađanja o Nobelu odražavaju i žestoku raspravu o pravoj ulozi američkog predsjednika u diplomatskom popuštanju.
 
S obje strane američkog političkog spektra stvari idu do apsurda - jedna strana tvrdi da Trump nije imao nikakvu ulogu u popuštanju na Korejskom poluotoku, a druga ga pripisuje jedino njemu.
 
Na užarenoj političkoj sceni u Washingtonu, u kojoj je "gotovo nemoguće da jedna strana oda priznanje drugoj", Trumpov karakter i "nemogućnost da misli u terminima "mi" umjesto "ja" dodatno zaoštrava antagonizam, rekao je Miller.
 
"Među demokratima je averzija prema ideji da Trump zaslužuje Nobela pomiješana s averzijom prema njemu osobno."
 
Predstojeći summit s Kimom, gotovo nezamisliv prije nekoliko mjeseci, Trumpovim je pristašama dokaz da njegovo često impulzivno ponašanje može srušiti prepreke, promijeniti pravila diplomatske igre i polučiti uspjeh ondje gdje njegovi prethodnici nisu mogli.
 
Skupina od 18 republikanskih zastupnika u srijedu je poslala pismo norveškom Nobelovom odboru predloživši mu da razmotri nominaciju Donalda Trumpa zbog "njegova neumornog rada na uspostavi mira u svijetu."
 
Njegovi žestoki kritičari misle suprotno - da bi ga njegovi potezi, odbijanje mnogih stupova multilateralizma te bombastičan stil i žestok jezik trebali jedino diskvalificirati.
 
Roosevelt, Wilson, Carter i Obama
 
Dodjela nagrade Trumpovu demokratskom prethodniku, samo nekoliko mjeseci nakon što je preuzeo dužnost, također je bila iznenađenje i izazvala je snažne reakcije.
 
"Na početku sam, a ne na kraju, svojeg rada na svjetskoj pozornici", rekao je Obama 10. prosinca 2009. u Oslu, priznajući "značajnu kontroverzu" koja je pratila odluku odbora na početku njegova prvog mandata.
 
Osim Obame, Nobelovu nagradu za mir dobila su još trojica američkih predsjednika: Theodore Roosevelt, Woodrow Wilson i Jimmy Carter. S tim da je ovaj posljednji nije dobio za trajanja mandata.


*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara