Hoće li Erdogan zbog ekonomske krize u Turskoj izgubiti izbore u nedjelju?

Hoće li Erdogan zbog ekonomske krize u Turskoj izgubiti izbore u nedjelju?
Foto: EPA

OBIČNE Turke na birališta neće privući samo borba protiv terorizma i rat u susjednoj Siriji, nego i loše stanje u ekonomiji koje se ogleda u padu vrijednosti lire i velikoj inflaciji, što zabrinjava birače uoči izbora 24. lipnja.

"Hladnjak je poluprazan. Kako bismo ga trebali napuniti s ovim cijenama?", pita se 54-godišnja kućanica Avse Tatar dok kupuje na tržnici u istanbulskoj četvrti Uskudaru.

Predsjednik Recep Tayyip Erdogan u govoru tijekom kampanje ustvrdio je da je rast cijena hladnjaka dokaz da gospodarstvu ide dobro.

"Ako postoji hladnjak u svakoj kući, onda smo zasigurno na određenoj razini blagostanja", poručio je turski čelnik.

Erdoganove izjave pokrenule val memova

No koliko je stanje dobro ako osobe poput Tatar ističu da imaju problema da ih napune hranom?

Erdoganove izjave pokrenule su val memova na društvenim mrežama, uključujući onaj koji Turke iz prederdoganova doba prikazuje kao špiljske ljude.

Turska ekonomija je u prvom kvartalu 2018. narasla za 7,4 posto. No visoka inflacija od 12,15 posto i gotovo 20 posto pada vrijednosti lire od početka godine otežava život običnim Turcima.

Cijena prehrambenih proizvoda u svibnju bila je 11 posto veća nego godinu prije, stoji u podacima državnog statističkog ureda TurkStat.

Cijene mesa, krumpira, luka i kruha - esencijalnih potrepština u turskim kućanstvima - narasle su od početka mjeseca ramazana u svibnju, pišu novine Haberturk.

"Očekuju da platimo stanarinu, račune i nahranimo obitelj s minimalnom plaćom od 1600 lira (oko 2150 kuna). U džepu ne ostaje ništa za kupovinu za Bajram", rekao je računovođa Erdem na istoj tržnici kao i Tatar.

Ekonomija bi mogla postati još gora

Erdogan je izgubio u konzervativnom Uskudaru, gdje ima kuću i izlazi na biralište, na prošlogodišnjem referendumu o proširenju njegovih ovlasti. Poražen je i u tri velika grada. Mnogi smatraju kako mu je to bila poruka da smanji svoje apetite.  

"Ekonomija bi mogla postati još gora ako će se Erdogan i dalje boriti protiv tržišta i ignorirati narod", istaknuo je jedan burzovni mešetar koji je htio ostati anoniman.

Erdoganova popularnost pratila je veliki ekonomski rast u prvom desetljeću njegove vladavine. Turska je uspjela nadići svjetsku recesiju 2008. i imala je jeftine kredite, kao i mnoge druge države u razvoju.

No nakon što je američka središnja banka podigla kamatne stope, države poput Turske postale su manje atraktivne stranim investitorima.

"Trenutna nestabilnost tržišta koju pojačavaju izostanak reformi i politički rizici učinili su Tursku još ranjiviju vanjskim šokovima", naglasio je ekonomist QNB Finansbanka Deniz Cicek.

Strane investicije u Turskoj su prošle godine iznosile 10,8 milijardi dolara, što je najmanja razina u posljednjih sedam godina, pokazuju podaci ministarstva gospodarstva.

Erdoganovi planovi o akumulaciji dodatne moći, čak i nad središnjom bankom, mogle bi dodatno pogoršati situaciju.

Turski predsjednik protivi se višim kamatnim stopama, tvrdeći da one uzrokuju inflaciju, iako tradicionalna ekonomska teorija tvrdi suprotno.

"Neizvjesnost izbora i korporativni devizni dug dva su ključna rizika", smatra Cicek i dodaje kako središnja banka mora uvjeriti investitore da je neovisna.

Teški uvjeti i za male i za velike tvrtke

Slaba lira šteti i malim i velikim tvrtkama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neke od najvećih turskih kompanija poput prehrambenog diva Yildiza, Otasa, većinskog vlasnika Turk Telekoma i Dogus Holdinga moraju restrukturirati svoj dug koji iznosi više od 17 milijardi dolara, stoji u priopćenjima tih tvrtki.

"Samo ubijamo vrijeme. Nema kupaca od jutra, a situacija se ne poboljšava", ističe Remzi, trgovac zlatom na povijesnom istanbulskom Velikom bazaru.

Erdoganov poziv građanima da stave svoje štednje u banke nije urodio plodom, otkrio je prodavač.

"Nitko ne mijenja zlato ili strane valute za lire. A ja svoju stanarinu na kraju mjeseca moram platiti dolarima", dodao je razočarani Remzi.

Erdoganov najveći rival, Muharrem Ince iz sekularne Republikanske narodne stranke, prijeti popularnosti turskog predsjednika.

Moguć drugi krug izbora

Nedavne ankete pokazale su da bi predsjednički izbori mogli ići u drugi krug, a ne zna se hoće li Erdoganova vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) zadržati većinu u parlamentu.

Ince, bivši profesor fizike i žestoki govornik na svojim je skupovima usredotočen na ekonomske probleme i luksuznu predsjedničku palaču u Ankari te obećava kraj pretjeranim javnim izdvajanjima.

"Inflacija u kuhinji dosegla je 30 posto. Turska tone, tone!", rekao je Ince prošlog tjedna na izbornom skupu u crnomorskoj provinciji Ordu.

"Dragi moji ljudi, vozilo će uskoro udariti u zid."

Narodni savez: AKP, MHP, BBP

Kandidati na izborima su dobro poznati, ali njihovi savezi su novi. Nakon promjene izbornog zakona u ožujku, prvi put u turskoj povijesti političkim strankama dopuštene su predizborne koalicije.

Vladajuća stranka predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, Stranka pravde i razvoja (AKP), udružila se s krajnje desnom Strankom nacionalnog pokreta (MHP) i s još jednim krajnje nacionalističkim pokretom Strankom velikog zajedništva (BBP).

Erdogan je njihov zajednički predsjednički kandidat.

Ključna obećanja:
- Jačanje vlade i parlamenta u potpuno predsjedničkom sustavu.
- Zadržavanje izvanrednog stanja sve dok se mir i nacionalna sigurnost "potpuno ne obnove".
- Ubrzanje pristupa Europskoj uniji i rad na političkoj tranziciji u susjednoj Siriji.
- Prevladavanje problema sa Sjedinjenim Državama, dodatno razvijanje odnosa s Rusijom, posebno energetskih.
- Pretvaranje Turske u jedno od deset najjačih gospodarstava svijeta.
- Ustanovljenje mehanizama za sprečavanje potresa na valutnom tržištu.
- Stvaranje sveobuhvatne genske baze podataka za borbu protiv bolesti.

Nacionalni savez: CHP, Iyi, Saadet, DP

Oporbeni savez sastavljen je od sekularne Republikanske narodne stranke (CHP), stranke desnog centra Iyi (Dobro), islamističke stranke Saadet i konzervativne Demokratske stranke (DP).

Tri najveće stranke u tom bloku imat će u prvom krugu izbora svoje predsjedničke kandidate:  Muharrema Incea (CHP), Meral Aksener (Iyi) i Temela Karamollaoglua (Saadet).

Ključna obećanja:
- Ukidanje izvanrednog stanja
- Nestranački predsjednik države, ukidanje vladavine jednog čovjeka
- Obnova odnosa s EU, uspostava Bliskoistočne mirovne skupine za suradnju koju bi činile Turska, Iran, Irak i Sirija.
- Završetak vojne misije u Siriji i traženje rješenja diplomatskim sredstvima
- Pronalazak mirnog rješenja kurdskog pitanja
- Jačanje slobode medije, slobode govora, obnova liberalnog sekularizma, jačanje prava manjina.
- Smanjenje izbornog praga s postojećih 10 na pet posto
- Borba protiv korupcije, reforma obrazovnog sustava.

Narodna demokratska stranka (HDP)

Prokurdski HDP isključen je iz dvaju glavnih saveza. Njegov predsjednički kandidat Salahaddin Demirtas kampanju vodi iz zatvora, gdje se nalazi od studenoga 2016. pod optužbom za terorizam.

Ključna obećanja:
- Povratak na parlamentarni sustav
- Ukidanje izvanrednog stanja
- Potpuno ukidanje izbornog praga
- Studiji na kurdskom jeziku
- Obnova odnosa s Armenijom
- Jednaka prava LGBT osobama
- Ukidanje svih ograničenja na internetu i društvenim mrežama
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara